TURISTIČKI SE REZULTAT MJERI PROFITOM A NE BROJEM NOĆENJA

Spektar - Turizam

 

 

  Turistička sezona 2009. Najvažniji pokazatelj poslovanja treba biti prosječna potrošnja po gostu, a cilj je dostići najbolje na svijetu u tom pokazatelju

Nakon dugo godina hrvatski pokazatelji u broju noćenja imaju negativni indeks. Osim toga, jasno je da tri najveća turoperatera već više godina, bez obzira na izvanredan rast prihoda, bilježe operativne gubitke, ili, u najboljem slučaju, 'pozitivnu nulu'. Dok službene statistike govore o padu ispod 10-ak posto, dotle neslužbeni kontakti s vlasnicima apartmana i hotelijerima, posebice na jugu Hrvatske, govore i o 40-ak posto manjem broju pribilježbi. Također, iskristalizirao se stav da će situaciju izvući 'last minute' aranžmani i turisti iz okolnih zemalja, koji neće otići na egzotične destinacije, nego će s automobilom provesti tjedan dana u Hrvatskoj! Još kada do kraja sezone ne bi poskupio benzin!

Gdje ima dima ima i vatre, vjerojatno bi tako mogao glasiti jedan od scenarija ove sezone. Jeftin benzin i vruće ljeto umnogome će nam pomoći… Ali, na te činitelje mi ne možemo utjecati, već ih samo priželjkivati.  Upravo rezultati turoperatora govore koliko je turizam teška djelatnost, s malom operativnom maržom, zbog formiranja cijena za alotmane (pribilježbe) unaprijed i do godinu dana, a degradiranjem marže u posljednji trenutak prije sezone, davanjem 'last minute' popusta. I kad se još uroti loše vrijeme, loša politička situacija u blizini, ili poskupljenje osnovnih potrepština, nije lako ostvariti pozitivni rezultat.

Međutim, upravo tu je važno postići konsenzus o tome što je to dobar rezultat? Ako je svakoj poduzetničkoj djelatnosti cilj profit (akumulacija), onda bi to trebao biti vrhunski pokazatelj, a ne samo parcijalni kvantitativni broj noćenja ili gostiju, koji uz malu maržu može donijeti i negativan rezultat. Osobno mi pokazatelji, koji već dugo godina služe kao službena ocjena sezone, a to su broj gostiju i broj noćenja, ne uspijevaju dovoljno jasno objasniti zašto nas percipiraju kao skupu destinaciju, a u isto vrijeme sudionici u turističkom prometu nisu dovoljno profitabilni.

Kako o akumulaciji koja se stvara u turizmu ovisi i dobar dio rezultata proizvodnih tvrtki kao i veletrgovaca i malotrgovaca, ali i lokalnih i državnih budžeta, jasno je da taj klaster mora postati natprosječno profitabilan, odnosno još više zarađivati pod svaku cijenu! Ona se može postići ili smanjenjem troškova ili većom operativnom maržom. I za jedno i za drugo postoje svjetski standardi i najbolja svjetska praksa, koja bi se morala primijeniti u svakom dijelu turističke industrije.

Posjetite li jedan od najvećih svjetskih sajmova u turizmu WTM u Londonu, primijetit ćete da naš izložbeni štand nije među najatraktivnijima i najprofesinalnijima te da su nas pretekle i zemlje koje su na mnogo manjem glasu kao turističke od Hrvatske. Također, ako prelistamo bilo koju brošuru koja okuplja svjetske poznate hotelske lance ili restorane (npr., The leading small hotels of the World, ili Relais&Châteaux….), naći ćemo najviše jedan hotel na popisu iz Hrvatske. Four Seasons u Grasham Palaceu u Budimpešti, ili novi Mandarin Oriental u Pragu nude drugačiju percepciju ne samo tih gradova nego i tih zemalja, i za mnoge strukturno poželjne goste. Oni posredno dižu i kvalitetu usluge u drugim uslužnim djelatnostima u gradu, jer podižu ljestvicu naviše.

Vjerujem da svaki gost doživljava zemlju ponajprije na osnovi susretljivosti lokalnih ljudi, a to su najviše djelatnici u turizmu, u hotelima, turistički vodiči i konobari u restoranima. Kako su oni plaćeni u Hrvatskoj i koliko su naši turistički vodiči ljubazniji, spretniji, profesionalniji od kolega iz Grčke ili Italije? Ne pada li možda cijela strategija u fotofinišu, na nedovoljno motiviranim blagajnicama, vodičima i konobarima?

Osobno vjerujem da prosječan gost boljega platežnoga ranga želi svakako posjetiti Siciliju, Korziku, Provansu…. ali da će na njegovoj listi doći i vrijeme za Hrvatsku, te da bude li zadovoljan i doživi li 'value for monay', doći će ponovno i dovoditi još gostiju kojima će ispričati o nama. Zato je bitno da najvažniji pokazatelj poslovanja bude prosječna potrošnja po gostu i da nam cilj bude dostići najbolje na svijetu u tom pokazatelju. Takvome ćemo gostu, putem CRM upitnika, čestitati rođendan, podsjetiti ga na njegov boravak na odmoru potkraj listopada (kad je već dobrano fokusiran na druge izazove), pozvati ga u proljeće da se ponovno sjeti naših destinacija.

 mr. sc. Dragan Munjiza

2009-06-29 

HNB tečajna lista

22.07.2019
Srednji
JPY JPY
100
6,103697
CHF CHF
1
6,682634
GBP GBP
1
8,231485
USD USD
1
6,569661
EUR EUR
1
7,383642
$ Odabir valute
= Odabir valute