IZVORI TURSKOG TURISTIČKOG ČUDA

Spektar - Turizam

 

Razgovor novinarke zagrebačkog poslovnog tjednika "Lider" Željke Laslavić s Gökhanom Sarperom, glavnim razvojnim menadžerom moćne turske turističke, ali i građevinske i draguljarske kompanije Rixos, u čijem sastavu je i dubrovački Rixos Hotel Libertas, učinio mi se vrlo zanimljivim sa stajališta stanja i perspektiva hrvatskog, posebice dubrovačkog turizma. To naravno ne znači da dijelim mišljenja u svemu sa Sarperom, kojega i ne poznajem, ali držim da je bar u pravu u dvije stvari: hoćemo ili uopće ili kakav turizam želimo i držimo li da ako hoćemo živjeti od turizma, moramo i živjeti za turizam. Osim blagodati, turizam traži i određene žrtve i otklon nekih predrasuda, strpljenje, optimizam i jasnu turističku politiku i njezine stručne i poduzetne nositelje. Koliko nam treba do toga, procijenite sami.../Bajro Sarić/

Uoči svečanog otvaranja novog hotela s pet zvjezdica u Dubrovniku Rixos Libertasa razgovarali smo s Gökhanom Sarperom, karizmatičnim menadžerom zaduženim za razvojne projekte turske Rixos grupacije. Sarper raspolaže vrlo preciznom poslovnom logikom i cijeli je život posvetio turizmu i ugostiteljstvu. Radio je 25 godina kao šef kuhinje u poznatim restoranima, a danas je produžena ruka Fettah Tamincea, vlasnika Rixosa, draguljarnice Lydion i građevinske tvrtke Sembol Construction. Osim u Dubrovniku, Rixos otvara nove objekte u Dubaiju i Kazahstanu, a trenutačno je jedan od najbrže rastućih hotelskih lanaca u svijetu. Sarper dobro poznaje turističko tržište ali i standarde luksuzne ponude i primjer je menadžera koji koliko radi, toliko i uživa u životu i nije mu bio problem razgovarati s nama nakon što je u dva dana 'skupio' svega dva sata sna, doletio u Zagreb i pridružio nam se za večerom.

Za otvorenje dubrovačkog Rixos Libertasa, nakon godinu i pol dana i dva propala pokušaja, moglo bi se reći ‘treća sreća’. Što očekujete od otvorenja, kako ćete nadoknaditi izgubljeno i jeste li odustali od daljnjih projekata u Hrvatskoj?

- Otvorenje Rixos Libertasa trajat će tri dana i to će biti dosad neviđeni događaj za Dubrovnik. Očekujemo između 30 i 50 privatnih zrakoplova iz cijelog svijeta, ovisno o dogovoru s dubrovačkim aerodromom, s vrlo imućnim gostima iz Rusije, Dubaija, SAD-a, Dalekog istoka, Turske. Pozvali bismo ih i više, međutim hotel raspolaže sa svega 250 soba. Moramo biti svjesni krize koja je u tijeku. Novi smo lanac u Hrvatskoj i najprije želimo postaviti na noge svoje poslovanje, da bismo mogli poslovati kao menadžment kompanija. Bude li dobrih prilika i dalje ćemo ulagati jer bez obzira na loše iskustvo vjerujemo da je Hrvatska dobra prilika. Došli smo u Hrvatsku raditi i zaraditi, a ne biti dobrotvorna ustanova, makar na kraju svi od naše investicije imali koristi. Ne možemo iščupati hotel i odvesti ga sa sobom u Tursku. Svi smo u istom brodu i moramo zajedno veslati. Hrvati to moraju shvatiti žele li ostvariti određen investicijski i ekonomski pomak.

• Navikli ste na bogate goste u vašim hotelima u Turskoj, a Dubrovnik se već godinama bori za mjesto u elitnome turističkom društvu. Mislite li da su Hrvatska i Dubrovnik dorasli svojom ponudom i hotelskom infrastrukturom zahtjevima milijardera?

- Uvijek govorim da je Dubrovnik prirodni biser Jadrana, no on nije na ovom svijetu jedini. Turska također ima prirodnih ljepota, ali ima i luksuzne nekretnine, niže cijene i bolju uslugu. Stoga će imućni gost uvijek prije izabrati Antalyju nego Hrvatsku, a ulagači dvaput razmisliti hoće li ulagati u Hrvatsku ili u zemlju u kojoj su zakoni usklađeni sa stanjem na tržištu. Dubrovnik ima pet hotela s pet zvjezdica (ujedno je i grad s najviše luksuznih hotela), no kad bi se zbrojili svi kreveti u tim hotelima, njihov bi broj odgovarao jednom turskom resortu.

• Govori se da su vas tadašnje gradske vlasti, na čelu s bivšom gradonačelnicom Šuicom, pokrale za 20 milijuna eura. Je li to istina?

- Investicija nas je umjesto 35 stajala 65 milijuna eura, no nije nas nitko pokrao. Svaka krivnja ima dvije strane i mi snosimo dio odgovornosti. U svakom slučaju riječ je o kooperantima, a ne o gradskim vlastima, no sve je to biznis i bili smo spremni na taj rizik.

• Mnogi govore da su vaši hoteli u Turskoj napravljeni prema mnogo višim standardima nego Libertas u Dubrovniku. Zašto?

- Naravno da se naši hoteli u Turskoj, Dubrovniku, Dubaiju i Kazahstanu razlikuju, no usluga je svugdje ista. U Turskoj, primjerice, većinu gostiju čine Rusi koji potražuju all inclusive uslugu u resortima, dok je to u Dubrovniku neizvedivo. U Antalyji nam gosti prosječno dolaze na 11 dana, a u Dubrovniku je prosjek tri do četiri noćenja jer nema sadržaja i posebnog razloga da se zadrže dulje. A i tip gostiju je drugačiji. Tko dolazi u Dubrovnik traži mir i odmor bez buke. Postoje dva načina da se to promijeni. Ili da se poveća broj gostiju, pa time i noćenja, ili da se profil hotela preorijentira u poslovne hotele. Od gostiju umirovljenika Hrvatska nema ništa.

• Iako all inclusive kapaciteti slove kao povoljniji od klasične ponude, Rixos ipak ne spada u jeftiniju smještajnu ponudu.

- Noćenje u standardnoj sobi u Rixosovu resortu prosječno stoji 500 eura. U resortu Rixos Sun Gate u Antalyji kompanija za jednu noć uprihodi koliko dubrovački Libertas za 60 dana.

• Kakva je isplativost all inclusive ponude, s obzirom na neograničenu konzumaciju hrane i pića?

- Kada imaš mnogo soba i prodaješ ih skupo, a za njima postoji potražnja, onda je isplativo. Prednost takve ponude jest to što svaki gost zna točno koliko će na odmoru potrošiti i što će za potrošeno dobiti i, naravno, pod takvim se uvjetima i vraća. Svaki resort ima još 15 restorana i više od 20 butika visoke mode. U draguljarnici Lydion u sklopu resorta prodaje se nakit vrijedan i do pola milijuna eura.

• Koliko Hrvatska i njezini hotelijeri gube zbog negativnog stava prema ruskim gostima? Danas imamo 30 posto manje Rusa nego lani.

- Ruski gosti su danas najveći potrošači u turizmu. Od devet milijuna noćenja u Antalyji tri milijuna čine Rusi, ali njihova potrošnja čini 50 posto prihoda u toj regiji. Oni dolaze u visokoj sezoni i kupuju kao ludi, posebice nakit i odjeću. A najbolji butik u Dubrovniku je Benetton. Toliko o opravdanosti takvog stava.

• Turkish Airlines se promovira u Hrvatskoj, no kako stvari stoje s hrvatskom promocijom u Turskoj. Koliko je Turaka uopće čulo za Hrvatsku?

- Vrijeme je da Hrvatska prestane sama sebe reklamirati Hrvatima, sama sebi govoriti da je najbolja zemlja na svijetu i da se okrene drugim tržištima. U Turskoj, tržištu od 75 milijuna stanovnika nitko ne zna za Hrvatsku. U Istanbulu živi 16 milijuna stanovnika, od kojih su tri milijuna milijunaši, a nema nijednog plakata koji ih poziva na Jadran. Turski budžet za udruženu promociju iznosi 140 milijuna dolara i najviše se orijentiramo na tržišta Južne i Istočne Europe s kojih stiže 50 posto gostiju. Nedavno smo u Dubrovnik pozvali najveća imena turskog novinarstva i pružili im VIP tretman, vodili ih na krstarenje Elafitima i to ne da bismo promovirali Rixos, već Dubrovnik i Hrvatsku.

• Hrvatske institucije nedavno su izbacile podatke o padu dolazaka turista za šest posto. Prema mišljenju ministra turizma to je odličan rezultat. Kako vi gledate na to, kao predstavnik zemlje koja jedina bilježi pluseve?

- Ne znam odakle vašim institucijama minus od šest posto kad je jasno da je on mnogo veći. Dubrovnik ima sigurno 40 posto manje gostiju, no čak ni to nije toliko bitno, koliko činjenica da hotelijeri imaju problem zauzetosti i da su prepolovili cijene. Jedan od glavnih problema je loša usluga i ono što kronično nedostaje hrvatskom turizmu - osmijeh na licu radnika. Da bi Dubrovnik bio u rangu nekih mediteranskih, azijskih zemalja ili Kariba potrebna mu je mnogo bolja usluga od dosadašnje, i to na svim razinama, i definitivno niže cijene. Radna snaga u Rixos Libertasu stoji nas dvostruko više nego bilo gdje u svijetu i to za manje radnih sati.

• Kako zapravo izgleda zemlja čija je Vlada odlučila da turizam bude strateška grana i generator prihoda?

- Turska, dakako, ima Master plan turizma, ali ima i jak gospodarski lobi koji taj plan može i mijenjati. Turizam je za Tursku izuzetno važan, ali nije najvažnija grana gospodarstva. Turska je trenutačno 18. ekonomska sila svijeta. Da bi privukla investitore Vlada je još prije deset godina davala besplatne koncesije na zemljište, a zauzvrat uzimala jedan posto prihoda hotelijera, a bilo je i drugih subvencija i stimulacija. Kad se uvidjelo da bi obala mogla postati 'presagrađena', besplatno zemljište je ukinuto i danas od hotela država ubire vrlo pristojan porez. Prema stopi povrata na ulaganja Turska je trenutačno vodeća na svijetu. Turizam generira 40 drugih zanimanja i zarađeni novac ne ostaje u hotelima već ide dalje dobavljačima i svim pružateljima usluga. Svi u Antalyji žive od turizma, ali ne kukaju i ne žale se na buku. Ako se od turizma želi živjeti svatko mora biti u igri, a Hrvatska bi konačno morala odlučiti što zapravo želi. Slažem se da ne smije svatko raditi ono što hoće, ali ako u nekoj situaciji postoji problem, za njega mora postojati i rješenje. Turska, kao ni Hrvatska, nije bogata zemlja, no razlika je u tome što Hrvati u procesu prilagodbe EU moraju zasukati rukave i početi ozbiljno doživljavati rad. S druge strane, kako Hrvatska može biti konkurentna u turizmu ako u tom sektoru ima toliku stopu poreza. U Turskoj je stopa bila 18 posto, a nakon lobiranja ona je danas osam posto. Da bismo izbjegli deficit sezonske radne snage i troškove edukacije, država zimi umjesto hotelijera plaća radnicima porez i doprinose.

• Nova hrvatska Vlada razmišlja o povećanju porezne stope na 24 posto. Što mislite o tome?

- Čestitam!

• Antalyja je, poput Dubrovnika, aviodestinacija. Kako stojite s avioprijevozom i ruskim turoperatorima u ova krizna vremena?

- Nakon Atatürka, najcjenjenija politička osobnost u Turskoj bio je Turgut Özal koji je kao premijer i predsjednik vladao 80-ih i otvorio zemlju kapitalizmu i stranom kapitalu. U njegovo vrijeme prosječna godišnja stopa gospodarskog rasta iznosila je 5,2 posto. Njegova ideja je bila da Tursku zrakom poveže sa svakom svjetskom metropolom i zato se zemlja danas ne oslanja na chartere, već ima razvijenu mrežu redovnih linija. Antalya bilježi devet milijuna noćenja, a to su sve aviogosti. Turkish Airlines jedna je od najboljih aviokompanija u Europi, a sada ima i direktan let za Dubrovnik. Biznis klasa, kao i tretman VIP gostiju u vašoj aviokompaniji sramotni su. Znači, kad se govori o imidžu neke zemlje misli se na kompletnu uslugu, od aviona, taxi službe, lokalnih usluga i slično. Rusi imaju problema, no zadržali smo suradnju s vodećim turoperatorima.

• U Turskoj posluju gotovo svi najpoznatiji svjetski hotelski brendovi. Kolika su vam oni konkurencija?

- Svjetski lanci zastupljeni su samo u gradovima u vidu gradskih hotela, ali kad je riječ o resortima ne mogu se natjecati s Turcima. Sada ih mi u njihovim zemljama učimo tome kako upravljati resortima.

• Koliko je Turska prošle godine zaradila od turizma?

- O tome mi je vrlo teško govoriti jer bih mogao pogriješiti. Kako da to procijenim kad smo nedavno u Rixosu organizirali zabavu u vrijednosti 15 milijuna eura?

• Kako izgleda zabava od 15 milijuna eura u hotelu?

- Mnogo privatnih aviona, najbolji šampanjci iz Francuske, kavijar iz Rusije ili Skandinavije i sve što gost zaželi...

27. srpnja 2009.

željka laslavić - www.liderpress.hr

HNB tečajna lista

20.10.2019
Srednji
JPY JPY
100
6,150423
CHF CHF
1
6,761663
GBP GBP
1
8,618006
USD USD
1
6,681471
EUR EUR
1
7,436477
$ Odabir valute
= Odabir valute