STAMBENI PARADOKS

Dubrovnik - Viđenja

Posljednjih godina, bar na užem dubrovačkom području čini se da je najprofitabilnije graditi stanove za tržište. Obično s povećanjem radnih mjesta dolazi i do povećanja stanogradnje, ali se danas i ovdje tzv. slobodno tržište potvrđuje u nesvakidašnjem obliku. Nestaju i posljednji metri prepoznatljivog krajobraza Gruža ili Lapada, kamo smo ne tako davno čak išli na izlet. Sve je prekrila neka nova stambena arhitektura, sumjive izvedbe, sklada i urbanog reda. Na djelu je “nevidljiva ruka” Adama Smitha u svom najsirovijem obliku. Ruka nekoga ili nekih kojima je Uz Posat isto što Uz brdo,  koji sadašnji Dubrovnik prihvaćaju kao lešinu po kojoj mogu svašta činiti, a da nikome ne odgovaraju. Štoviše, to se i nagrađuje, zna se i kako i koga.

Zar je moguće da ratom i poraćem iscrpljena naša dubrovačka čeljad može još kupovati i ne baš jeftine nove stanove, kuće, poslovne prostore i sl? Ne, nipošto! Pokraj njih bi svi ti “građevinski poduzetnici”  davno propali. Ali, ne brinite, rade oni za poznate kupce i naše nove stanovnike, prije svega za one iz susjedne države. Jer, svugdje je lijepo, ali u Dubrovniku najljepše. Jesu li u pitanju politički ili ekonomski razlozi nepovratnog napuštanja njihove rodne grude? Vjerojatno ekonomski s političkom “piturom” o nemogućnosti suživota na tim prostorima. Migracije su i prirodne pojave, od kako je “svijeta i vijeka”, ali se u Dubrovnik dolazilo i ostajalo zbog mogućnosti zaposlenja, boljih uvjeta življenja. Nova radna mjesta gradila su i nove stanove. Sad će trebati stanovi otvarati nova radna mjesta! Na tri do četiri ukinuta radna mjesta gradi se u prosjeku jedan novi stan. Govori se još i danas za Mokošicu da je velika spavaonica. Kako ide, bit će to i sam Dubrovnik. Dvije velike spavaonice na početku novoga tisućljeća, između njih Ombla i budući most, koji će ih možda povezati u jednu!

O čemu je zapravo riječ? Broj domaćinstava je sve veći, nezaposlenih također, jer njima treba pridodati i one koji doseljavaju, a radnih mjesta sve manje. Reklo bi se gospodarska osnovica sve tanja, a stambena sve veća. Čovjek se mora upitati nije li na vidiku katastrofični scenarij. Neće tako ipak biti. Jer, pristojna dubrovačka mladež, ne videći životne perspektive u rodnom kraju nakon školovanja,  nepovratno odlazi u bijeli, moguće i ljepši svijet. Eventualne praznine popunjavaju oni iz novih žutih, plavih ili bijelih stambenih zgrada, stanova i sl. Ravnoteža će se održati i sve je o.k. O mogućim negativnim političkim, demografskim, sociološkim, kulturološkim, pa i psihološkim posljedicama više ovdje nitko i ne razmišlja, a nekmoli da bi što poduzeo. U ovako centraliziranoj hrvatskoj državi, teško da bi se odozdo i moglo što učiniti. Prihvaćeno je to kao neminovnost, ponavljanje povijesti, na većoj razini izgrađenosti i manjem prirodnom prostoru. Još jedan Dubrovnik, ili bar etapa u njegovom razvitku koja bi se mogla ograničiti na pet desetljeća, polako umire. Kakav je taj Dubrovnik bio, dobar ili loš, bijel ili siv, kulturan ili nekulturan, “mlađi ili stariji”, kako za koga. Sudeći po govoru, ponašanju, arhitekturi, “parkiranju”, rađa se novi, možda i bolji Dubrovnik, ne lezi vraže…Ali da treba pisati novu “Dubrovačku trilogiju”, treba, što prije…

Smisao je ove današnje kolumne opisati ono što se danas događa u dubrovačkoj stanogradnji, a posljedično se odražava na gospodarstvo, naravno ne na brojne građevinske poduzetnike. Jer, oni su tu ionako privremeno, skupa sa svojim fikusima i tajnicama, samo do trenutka kada više ni igla ne bude mogla pasti između novih i starih stambenih zgrada, kuća i sl.

Po meni, ponavljam to stalno, Dubrovnik mora imati svoju razvojnu viziju, koncepciju i pravila igre, i ne samo u gospodarstvu. Nema toga još od pada Dubrovačke republike, ali nipošto ne znači da ga više nikad i ne treba biti. Da se bar spasi što se spasiti može i otvore neki novi putovi i životne perspektive, na povijesno prepoznatljivom identitetu krajnjeg hrvatskog juga. Unatoč svega, vjerujem da još nije kasno.

02. ožujka 1999.

Bajro Sarić – "Dubrovački list"

HNB tečajna lista

14.10.2019
Srednji
JPY JPY
100
6,231654
CHF CHF
1
6,751289
GBP GBP
1
8,420542
USD USD
1
6,737198
EUR EUR
1
7,424392
$ Odabir valute
= Odabir valute