PLATI PA SE RUGAJ?

Spektar - Društvo

krah tiska

Svakim novim danom sve se više govori u potpunom krahu tiskanih medija, dakle novina. Pred naletom interneta doista se čini da su novinski izdavači na koljenima. Brzina je temeljni zakon i informacije, a i najčešća čeljad nije baš spremna na uobičajene procedure kava + kupljene novine. Interes za oglašavanje u tiskanim medijima gube i poduzetnici, a osobito su pogođeni takozvane ozbiljne i pouzdane novine, pa i internet portali. Ljudima je do senzacija, "žutila", tuđih nevolja i doista  su pred krahom tradicionalni izdavači, pa i novinski brandovi, sa strašnim posljedicama ne samo po novinarsku struku, nego i tiskare, industriju papira i sve one koji su s tim povezani. Srednje i velike, pa čak i male medijske kuće i tiskare "ljuljaju" se, i budućnost im se čini doista upitnom. Zapravo, pred krahom su. Na strani sam onih koji su za naplatu internet sadržaja, jer to je rad kao i svaki drugi rad, ali čini se da će problema biti, kako je razvidno i u sljedećem članku. /Bajro Sarić/

Rat oko autorskih prava na medijski sadržaj prenošen putem interneta nije pitanje samo novca, već i prava na informaciju, ali i straha od 'premoćnog' Googlea. Pritisak novinskih izdavača na vlade jača, i za očekivati je da će se uskoro pokušati nači rješenje, koje bi moglo postati i globalno

U rat oko autorskih prava na medijski sadržaj između Googlea i Ruperta Murdocha polako se upliću i ostali vodeći svjetski izdavači poput njemačkog Axela Springera i britanskog ITV-ja. Tako pritiske vodećih medijskih izdavača osjeća sve više vlada, jer su i njemačka kancelarka Angela Merkel i britanski premijer Gordon Brown odlučili stati iza želja vlasnika medija da se njihov novinski sadržaj naplaćuje. Dodatni poticaj medijskim mogulima stigao je od udruženja američkih izdavača, njih više od 1500, koji su dali izraditi studiju koliko se kradu njihovi tekstovi.

Iako je u medijima rezultat njihove analize nazvan potpunim porazom objavljeni podaci ipak pokazuju drugačije. Naime, izvješće je pokazalo kako se u prosjeku naslov svakog članka koji objave njihovi novinari i urednici pojavi negdje na internetu još četiri puta. Tako je zabilježeno 632.138 slučajeva preuzimanja autorskog teksta, a najčešće, u oko 56% slučajeva, tražilice ili portali, nude ipak samo naslov i(li) podnaslov teksta koji se često naplaćuje kako bi ga se cijelog (pro)čitalo. Ali naplata uključuje samo autorske radove u cijelosti.

U 26% slučajeva korisnici mogu vidjeti i izvadak iz teksta, dok je samo u 18% slučajeva riječ o cjelovitoj i potpunoj krađi. Ili bolje rečeno, netko je uzeo tuđi tekst i objavio ga u cijelosti. Gubitak prihoda zbog neovlaštenog preuzimanja tekstova procijenjen na 250 milijuna dolara.

U tim slučajevima radi se uglavnom o materijalima koje su 'stvorili' novinari istraživači, tj. potpuno su preneseni samo tekstovi koji su bili ekskluzivni. Tu se postavlja pitanje da li i tko ima pravo na 'copyright' na informaciju, jer kada bi se uistinu tako nešto omogućilo onda bi priče o aferama, primjerice u Hrvatskim autocestama, bile u isključivom vlasništvu novina koje su ih razotkrile. Pitanje općeg dobra tako odlazi u 'vjetar'.

Kako se dvije trećine pretraga interneta obavlja preko Googlea, napadi Murdochova News Corpa usmjereni su na tu tražilicu. Doduše, taj je internetski gigant napravio i jedan puno veći grijeh: skenirao je 20 milijuna knjiga iz američkih biblioteka koje planira ponuditi na internetu, i to besplatno. Zbog toga su američki autori i izdavači već podnijeli tužbu protiv Googlea, koji bi, radi kršenja autorskih prava, trebao platiti 125 milijuna dolara. U čitavoj situaciji u obzir su uzeti samo američki autori i izdavači. Oni iz drugih država nisu uopće predmet razmatranja tužbe, niti hajke protiv Googlea, no digitalizaciji se usprotivilo i Udruženje njemačkih knjižara.

Murdoch je u svoj rat upleo i Microsoft, koji je prvo oportuno najavio kako ga zanima mogućnost objavljivanja novinskih materijala na svojoj tražilici Bing uz nadoplatu, čime bi prije svega ispromovirao svoj projekt, koji je po popularnosti među surferima svjetlosnim godinama iza Googlea. Nekoliko tjedana kasnije ipak su iz Microsofta priopćili kako od tog posla neće biti ništa.

Inače, Murdoch već mjesecima najavljuje kako će njegov News Corp sam izraditi 'neprobojni zid' za novinske sadržaje iz medija u svojem vlasništvu, poput britanskog tabloida The Sun, američkog The New York Posta i utjecajnog londonskog dnevnika The Times. Analitičari ipak tvrde kako bi, od svih izdanja u njegovom vlasništvu, to bilo moguće samo u The Wall Street Journalu, koji se po sadržaju znatno razlikuje od drugih News Corpovih izdanja. Uostalom, kritičari naplaćivanja su u pravu kada kažu da kompanija u čijem je vlasništvu televizija Fox News, koja je povećala gledanost na prilozima koji počinju riječima 'neki ljudi kažu...', ili 'neimenovani izvori bliski...', nema moralno pravo na traženje naplaćivanja tzv. ekskluzivnog sadržaja.

Kako bilo, ta bitka između slobode protoka informacija i osnovne paradigme kapitalizma da sve ima svoju cijenu, tek će se rasplamsati, tako da je trenutno puno interesantnije pratiti mehanizme pritisaka na internetske portale i tražilice, te na koji način se isti provode.

Za razliku od Sjedinjenih Država gdje su se strane u sukobu ukopale, novinski izdavači u Europi tvrde kako se bore za goli opstanak. Novi mediji i online izdanja novina u Njemačkoj su jaka konkurencija klasičnim, tiskanim dnevnim listovima čija je budućnost upitna jer mladi sve više koristi Internet.

Desetljećima je u Njemačkoj uobičajeni ritual bio, uz jutarnju kavu čitati i dnevne novine. No, sada je takvih prizora sve manje. Internet prijeti da u potpunosti uništi printane medije. Mladi ljudi, piše Deutsche Welle, ne samo da ne kupuju novine, oni, štoviše, izbjegavaju mjesta na kojima se novine prodaju. Dnevnu dozu informacija uzimaju s interneta i web stranica uz pomoć računala, čitajući isključivo ono što ih ineresira. Prema anketi koju je proveo njemački list Süddeutsche Zeitung, samo četiri posto Nijemaca u dobi od 20 godina i dalje čita novine.

Ono što dodatno pogoršava situaciju i stvarna je prijetnja tiskanim medijima je trenutna recesija koja je dovela do drastičnog pada u sektoru oglašavanja. Smanjen broj plaćenih oglasa doveo je do toga da izdavači raspolažu sa manjim proračunima zbog čega se i broj stranica u dnevnim listovima smanjuje, a posljedica je otpuštanje novinara, što na kraju dovodi do toga da dnevni list gubi na kvaliteti, te se publika okreće drugim izvorima informacija.

Stoga njemački izdavači tvrde kako su se našli u "bezizlaznoj" situaciji kojoj se moraju prilagoditi. Krajem srpnja ove godine, neke od najvećih njemačkih izdavačkih kuća kao što su Gruner&Jahr, te Axel Springer tvrde kako su bili primorani uvesti kraće radno vrijeme zaposlenim novinarima, dok su pojedina njemačka izdanja magazina, poput Vanity Faira, Amice, i Tomorrowa, zauvijek ugašeni. Također, najveći njemački regionalni list Westdeutsche Allgemeine Zeitung (WAZ) je nešto ranije ove godine  otpustio čak 250 radnika, te zatvoriti dva regionalna ureda.

Glavni urednik lista Financial Times Deutschland, Stefan Klusmann, proriče da će novinska industrija umrijeti. Dnevne listove će, prema njegovom mišljenju, za pet do deset godina razni izumi poput i-Phonea i sličnih modernih tehnologija u potpunosti uništiti.

Međutim, neki urednici se i dalje nadaju da internet neće u potpunosti istisnuti klasične, tiskane medije, te da će se pronaći način pomoću kojeg će opstati i jedni i drugi. Takvog mišljenja je i Bernard Ziesemer, urednik njemačkog lista Handelsblatt koji ima i svoje web izdanje.

Ziesemer ističe da ozbiljne novine ne smiju izgubiti svoj identitet, te da u ovim teškim vremenima moraju paziti na svoju reputaciju i težiti ka tome da je očuvaju. “Dobro napisan članak će uvijek imati svoju vrijednost u društvu – bilo da je objavljen online ili u novinama,” kazao je Ziesemer.

Treba spomenuti kako neki analitičari također tvrde da je iza napada na Google ustvari strah od opasnosti da tražilica zauzme tržišnu poziciju koju nitko neće moći zaobići, a europski povjerenici, zaduženi za konkurenciju i zaštitu autorskih prava, smatraju da su ta strahovanja neopravdana. Oni stoje iza najvećeg internet pretraživača jer vjeruju da će na taj način uštedjeti na digitalizaciji, a navode činjenicu da optužbu kako Google ima monopol trenutno ispituje američko ministarstvo pravosuđa.

04. prosinca 2009.

daniel patrick brčić – www.banka.hr

HNB tečajna lista

22.07.2019
Srednji
JPY JPY
100
6,103697
CHF CHF
1
6,682634
GBP GBP
1
8,231485
USD USD
1
6,569661
EUR EUR
1
7,383642
$ Odabir valute
= Odabir valute