PAUL SAMUELSON /1915-2009/

Spektar - Ekonomija

samuelson

U dubokoj starosti, u 94. godini preminuo je Paul Samuelson, svakako jedan od najvećih suvremenih ekonomskih, prije svega teoretičara. Moglo bi se reći da je čitav život posvetio znanstvenom istraživanju ekonomske teorije i prakse, podjednako mikro i makro ekonomije. Ono po čemu će ostaviti trajan biljeg je strastveni napor da se ekonomske pojave analiziraju matematičkim obrascima i vjerovao je da se ekonomska zbilja, pa i prognoze mogu matematički utvrditi, tako da je Samuelson utemeljitelj takozvane matematičke ekonomije, odnosno matematičkih metoda za ekonomske analize. Nesumnjivo je to golem doprinos ekonomskoj znanosti, nesumnjivo je da su i znanja matematike, kao i u koječemu drugome i u ekonomiji vrlo važna, ali kako se stalno iznova potvrđuje, primjerice makroekonomska ravnoteža, ne može se uspostaviti /samo/ matematičkim obrascima. Naprosto je u ekonomskom životu, u makroekonomiji, poduzetništvu /pre/velik broj varijabli koje utječu na njihova kretanja ili cikluse, stalno vrebaju neka nova iznenađenja ili okolnosti na koje se nije računalo i to uvjerenje da je ekonomija egzaktna znanost, koje zastupa većina suvremenih ekonomista poljuljalo je povjerenje i političara i javnosti u takvu ekonomiju. Ali i unatoč toga, doprinos Paula Samuelsona ekonomskoj znanosti i istraživanja bit će trajno nezaobilazan. Pročitajte idući komentar, koji se čini zanimljivijim u moru komentara nakon njegove smrti. /Bajro Sarić/

Paul Anthony Samuelson bez pogovora jedan je od najvećih i najznačajnijih ekonomista dvadesetog stoljeća. Njegova razmatranja ekonomije donijela su mu i priznanje Švedske kraljevske akademije 1970. godine kada je primio Nobelovu nagradu za područje ekonomije. Značaj njegovog rada očituje se u tome da je u obrazloženju Nobela bilo rečeno kako je „više od bilo kog drugog živućeg ekonomista doprinio korištenju znanstvenih analiza u ekonomskoj teoriji“.

No, hrvatska ga šira javnost poznaje najviše po njegovom udžbeniku Ekonomija, koji se već godinama na većini (ako ne i svim) hrvatskim ekonomskim visokoškolskim ustanovama koristi kao temeljna literatura za uvodna razmatranja ekonomske znanosti. Generacije studenata ekonomije iz ovog su krucijalnog djela dobila početna znanja o mikro- i makroekonomiji, od analize potrošača i poduzeća do temeljnih makroekonomskih modela kao što je AS-AD model, pa sve do proučavanja otvorene ekonomije i tečaja. Udžbenik je prvi puta objavljen 1948. godine, a do sada je preveden na četrdeset jezika, te je doživio ukupno devetnaest izdanja.

Svoje obrazovanje započeo je 1931. godine na University of Chicago, doktorsku disertaciju obranio na Harvardu, a cijeli je svoj istraživački i profesorski rad proveo na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology) gdje je već sa 32 godine bio redovni profesor. Svojim je radom i istraživanjima na MIT kroz godine privukao mnoge velike i značajne ekonomske umove, kao što su Modigliani, Krugman, Solow i Stiglitz, a koji su svi redom bili dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju.

Kao mladi znanstvenik, Samuelson se borio sa mnogim nelogičnostima i kontradikcijama u klasičnoj ekonomici, te je objedinjenje u objašnjavanju temeljnih ekonomskih procesa potražio u matematici –  upravo je posebnost Samuelsonova rada u korištenju matematičkih modela u razmatranju ekonomskih pojava. Samuelson je bio prvi ekonomist koji je prikupljena znanja iz područja fizike počeo primjenjivati na ekonomske sisteme (točnije, područje termodinamike) te je time ustanovio metodu komparativne statike u ekonomiji – knjiga Osnove ekonomske analize (Foundations of Economic Analysis, 1947.) smatra se njegovim najznačajnijim djelom, a većim se djelom nadovezuje na njegovu doktorsku disertaciju iz 1941. godine. Komparativna statika formulirana u tom djelu u današnjim se ekonomskim analizama može smatrati kao mainstream, a pretpostavlja promjenu parametara nekog sistema i njezin utjecaj na ravnotežu sistema – uključuje marginalnu i analizu maksimizacije. Slijedom novih postavki u promatranju ekonomskih pojava, pristup koji bezrezervno uključuje matematiku, odnosno kako je sam Samuelson rekao, preciznost i jasnoću, danas se koristi i u akademskom učenju i u eksplicitnim problemima prakse, u područjima kao što su strategija poduzeća, marketing, međunarodna razmjena ili pak proizvodnja.

Jedan od neizostavnih modela jest i matematički model poslovnih ciklusa koji uključuje efekte multiplikatora, odnosno model koji na jednostavan način objašnjava  utjecaj i ponašanje agregatnih ekonomskih veličina na ukupni output, kao što je, na primjer, multiplikativan utjecaj državne potrošnje na bruto proizvod. Također, u području međunarodne ekonomije Samuelson je u koautorstvu prikazao matematički model poznat kao Stolper-Samuelsonov teorem, koji je kasnije uvelike poslužio kao važan dio Heckscher–Ohlinovog  modela međunarodne razmjene.

Nakon dobivanja Nobelove nagrade, na koju se osvrnuo sa pitanjem postoji li život nakon krunidbe Nobelom, usredotočio je svoj istraživački rad na tržište kapitala te je matematičkim modelom pokušao objasniti kretanje cijena dionica. Ova je analiza kasnije poslužila kao odličan predložak za njegovog studenta Roberta Mertona, koji je zajedno sa Myronom Scholesom bio dobitnik Nobelove nagrade 1997. godine za rad u području izvedenica, a ponajviše procjenjivanja opcija kroz model poznatiji kao Black-Scholes model. Osim spomenutih, Samuelson se bavio i drugim područjima ekonomije, kao što su ekonomika blagostanja, javne financije i linearno programiranje. Uz ekstenzivan znanstveni rad, Samuelson je bio i konzultant mnogih uspješnih američkih poduzeća, a ujedno i ekonomski savjetnik američkih predsjednika Kennedyja i Johnsona.

Možda će se profesor Samuelson najviše pamtiti zbog toga što je na pristupačan način popularizirao i u konvencionalnu ekonomsku misao na velika vrata uveo učenja Johna Maynarda Keynesa. Razvio je i predstavio svijetu nešto što je sam nazivao neoklasičnom sintezom. Međutim, sam je sebe zvao modernim ekonomistom, ništa manje, ništa više.

27. prosinca 2009.

www.avidus.hr

HNB tečajna lista

12.11.2019
Srednji
JPY JPY
100
6,177876
CHF CHF
1
6,768416
GBP GBP
1
8,631795
USD USD
1
6,732832
EUR EUR
1
7,427660
$ Odabir valute
= Odabir valute