JE LI BAŠ SPAS U TURIZMU?

Spektar - Turizam

turizam

O stvarnoj važnosti i perspektivama hrvatskog turizma u nacionalnoj ekonomiji vode se brojne, uglavnom slabo argumentirane, pa i nestručne rasprave. Vrlo se često podastire i teza da smo raj za turiste, čak i one visoke kupovne moći i da se ne trebamo brinuti za hrvatsku ekonomsku, pa i svekoliku budućnost, zahvaljujući turizmu, dodati tome još i poljoprivredu, nešto malo proizvodnje i ostalih usluga i sve će to biti dovoljno da lijepo  i mirno živimo i radimo do u beskonačnost. A je li baš tako? Evo jednog, po meni stručnog i korisnog članka koji s pravom problematizira tezu o turizmu kao spasitelju hrvatskog gospodarstva uvaženog profesora dr Ljuba Jurčića. Zanimljivo je da nije bilo nikakve reakcije na taj članak od strane čitatelja, turističkih djelatnika ili stručne javnosti što također nešto govori /Bajro Sarić/.

Može se pretpostaviti da će u Hrvatsku ove godine zbog krize doći milijun stranih turista manje. Na svijetu ipak ima još 800 milijuna turista, ali mi ne znamo ni tko su, ni što žele, ni kako ih dovesti u Hrvatsku - jer nemamo sustavnu turističku politiku i promociju

Rast hrvatskog turizma posljednjih godina ostvaruje se zahvaljujući sigurnijoj situaciji u Hrvatskoj i oko Hrvatske. Koliko je tu promocija pomogla, teško je procijeniti - u svakom slučaju nije ni blizu onoliko koliko to procjenjuju oni koji rade tu promociju. Ni blizu onoliko koliko se troši na promociju. U Hrvatsku su turisti dolazili i prije pedeset i prije sto godina jer Hrvatska ima prirodne uvjete za turizam. No za povećanje turističkog prometa treba izgrađivati hrvatski turistički proizvod, a s sdašnja generacija koristi turistički proizvod koji nam je dala priroda i ono što su izgradili naši preci. Nešto je napravljeno u posljednje vrijeme, ali vrlo malo. Autoceste imaju sigurno pozitivni efekt na turizam. Hoteli povećavaju broj zvjezdica, ali sporo i nedovoljno. Okoliš i druga turistička infrastruktura još manje. Osjećaj je da bi isti broj turista dolazio da nije ni to napravljeno - samo bi malo manje trošili.

Značaj turizma u hrvatskom gospodarstvu se svjesno i nesvjesno precjenjuje. Čak i službena tijela navode da turizam pridonosi bruto domaćem proizvodu oko 20%. To je potpuno pogrešno. Uspoređuju procjenu prihoda od turizma od oko 7 milijardi eura, s hrvatskim bruto domaćim proizvodom od 37 milijardi eura. Uspoređuju se ukupan prihod s dodanom vrijednošću. Korektnije je uspoređivati ukupan prihod s ukupnim prihodom, a dodanu vrijednost s dodanom vrijednošću. Ukupan prihod hrvatskog gospodarstva je preko 70 milijardi eura, pa u tom ukupnom prihodu turistički čini ispod 10%. Bruto domaći proizvod je novostvorena vrijednost koja se dobije kad se od ukupnog prihoda oduzmu troškovi i subvencije, a dodaju porezi i carine. Ako bi se na isti način učinila procjena kod turističke potrošnje onda bi dodana vrijednost, ili novostvorena vrijednost u turizmu, također bila manja za 50% od ovih 7 milijardi. Iz toga opet proizlazi da turizam sudjeluje u stvaranju hrvatskog domaćeg proizvoda ispod 10%. Turizam je značajan i za prehrambeno poljoprivrednu proizvodnju. Međutim ne toliko koliko se na prvi pogled čini. U Hrvatskoj turisti borave 56 milijuna dana. Hrvatski građani u Hrvatskoj borave milijardu i 400 milijuna dana. I jedni i drugi jedu. Ako jedu isto, tada bi turistička potrošnja činila nešto manje od 4%. Neki turisti jedu više, a neki donose sa sobom hranu. Potrošnja od 4% je važna, ali nije dovoljna za razvoj hrvatske poljoprivrede. Za hrvatsku poljoprivredu i za hrvatski turizam važnije su drugačije analize i strategije.

Turizam statistički nije definiran kao gospodarska djelatnost zbog čega je mjerenje njegovih efekata otežano. Turizam je potrošnja ljudi izvan stalnog mjesta boravka. U turističku potrošnju ulazi aktivnost mnogih službenih djelatnosti: hoteli i restorani, prijevoz, turističke agencije, trgovina, sport, kultura itd. Procjenjuje se potrošnja turista kod svih ovih djelatnosti. Multiplikativni efekti turizma se smanjuju ako turisti više troše uvoznu robu i usluge. Neke procjene kazuju da troše preko 60% uvoznih proizvoda. Taj podatak sugerira još manju dodanu vrijednost turizma u hrvatskom gospodarstvu. Prihod je možda i zadovoljavajući, ali je pitanje koliko taj prihod povećava hrvatski domaći proizvod, a koliko strani? Odgovor na ovo pitanje ne postoji. Ne postoji analiza strukture hrvatskog turističkog proizvoda, pa se ne zna koliko koja djelatnost direktno i indirektno sudjeluje u turističkom proizvodu. Za strategiju razvoja turizma potrebno je prije svega znati njegovu sadašnju strukturu kao i prepreke i mogućnosti njegova razvoja. Novci se troše na otklanjanje prepreka i na iskorištavanje i povećavanje mogućnosti. Turistički proizvod je složen i u njegovoj izgradnji treba koordinirano sudjelovati i privatni i državni sektor. Hotel od pet zvjezdica u okruženju od dvije zvjezdice je promašena investicija.

Sadašnja globalna kriza negativno će se odraziti na turizam. Već drugo polugodište prošle godine Europa bilježi pad od 3%. Povijest pokazuje - kad gospodarstvo raste, turizam raste puno više; kad gospodarstvo pada, turizam pada puno više. Europsko gospodarstvo će ove godine pasti ispod nule, više od 2,5%. Može se očekivati da će turistička potražnja pasti puno više. Kod nižih dohodovnih skupina još više od prosjeka. Strani turisti čine 90% hrvatskog turizma. To su turisti srednje i niže dohodovne skupine. To zaključujemo po prihodu po noćenju u Hrvatskoj od 123 eura. U Austriji je taj prihod je 431 eura, u Grčkoj 319 eura, a u Portugalu 219 eura. Za sada ne postoji procjena smanjenja dolaska turista zbog globalne krize, a ne pojavljuju se niti prave ideje kako zamijeniti one koji neće doći. Hrvatska ima oko 11 milijuna dolazaka godišnje. Dolazaka je ukupno u svijetu preko 900 milijuna, a od toga je oko 500 milijuna u Europu. Ako dolasci i padnu za deset posto, još uvijek ostane 800 milijuna dolazaka.

Pitanje je kako iz ovih 800 milijuna uzeti jedan dodatni milijun za koji bi Hrvatska mogli pasti ove godine zbog globalne krize. Koji su to turisti? Kakve su njihove preferencije? Kakav turistički proizvod žele? To zahtijeva stručno i sustavno istraživanje i analizu i istu takvu strategiju i politiku. Sastavni dio takve politike je i promocija. Promocija bez ovih analiza je pucanj naslijepo. Čisto bacanje novaca. Trošak bez koristi. Politika zamjene stranih turista domaćim je čista iluzija. Subvencije kojima bi se potakli domaći turisti bile bi puno veće od prihoda.Turističku potražnju određuje dominantno dohodak građana. Udio domaćih turista nije veći (oko 10%) zbog hrvatskog nivoa dohotka, a ne zbog toga što su svjesno prepuštali mjesto stranim turistima. Hrvatski turizam se razvija spontano. Ovisi o klimi, o globalnoj i europskoj situaciji te situaciji u susjednim zemljama. Teško je prepoznati turističku strategiju kako Ministarstva turizma tako i Hrvatske turističke zajednice. Uglavnom prezentiraju postojeće podatke i procjenjuju buduće. Najbolja procjena budućnosti je onda kad je sami stvarate. A mi je ne stvaramo. Izostaje sustavni pristup upravljanja sadašnjim i dugoročnim razvojem. Stječe se osjećaj da kad ih i ne bi bilo, situacija ne bi bila ništa drugačija. Samo bi bio manji trošak.
10. veljače 2009.

Ljubo Jurčić - www.nacional.hr

HNB tečajna lista

22.07.2019
Srednji
JPY JPY
100
6,103697
CHF CHF
1
6,682634
GBP GBP
1
8,231485
USD USD
1
6,569661
EUR EUR
1
7,383642
$ Odabir valute
= Odabir valute