KRIVA TURISTIČKA POLITIKA?

Spektar - Turizam

hrvturiz

Vodi li Hrvatska ipak pogrešnu turističku politiku, isplati li se u uopće ulagati u turističko hotelijerstvo i zbog čega je razina turističke potrošnje i stupanj iskorištenja turističkih kapaciteta toliko nizak i zašto nam slabi turistička konkurentnost - to su svakodnevna pitanja svim čimbenicima hrvatskog turističkog proizvoda, od političara do stručnjaka. Okrenutost fizičkim, a ne financijskim pokazateljima rezultata poslovanja turističkog sektora zavaravajuće djeluje, a uvidom u financijske izvještaje, osobito hotelskih poduzetnika, razvidno je da su im rezultati poslovanja najčešće negativni, što se odnosi i na financijski položaj. Čini se da da postoje stalni nesporazumi i s državnim, ali i lokalnim tijelima, pa i stanovništvom ne samo kad je riječ o razvojnim projektima u turizmu, nego i u tekućem poslovanju i da nismo baš spremni lišiti se komoditeta, pa i određene zavisti i prema domaćim, a još više stranim ulagačima i kao da se ne možemo pomiriti s tim da je baš receptivni turizam najvažniji izvozni potencijal i snaga hrvatskog gospodarstva. Zato su zanimljiva razmišljanja Georgea Eltza, suvlasnika grupacije Valamar, u čijem je sastavu i Dubrovnik Babin kuk d.d., s kojim se u potpunosti slažem. /Bajro Sarić/

 

Kakvu turističku sezonu očekujete?

Svjesni smo da će sezona biti zahtjevna i da će biti otežani uvjeti poslovanja. Stoga očekujemo rezultate na razini prošle godine. Prema trenutnim pokazateljima, očekujemo lagani porast kod dolaska individualnih gostiju, dok kod turoperatora imamo indikacije o minusu do 10 posto. To je djelomično također rezultat promjena u našoj poslovnoj politici i mi očekujemo solidnu potražnju za našim najkvalitetnijim proizvodima. Iako, predsezona 2010. pokazat će se slabijom nego lani.

Što se tiče glavne turističke sezone, tu ne bi trebalo biti većih problema, ako islandski vulkan bude mirovao i ne pojave se novi problemi u zračnom prometu.

Je li za probleme u predsezoni razlog nezgodan raspored praznika?

Proljetni praznici na nekima od nama najvažnijih tržišta i rezultirajući trend kratkih boravaka dokazano su više prilika nego rizik za naše poslovanje, dok vremenske prilike i globalna kriza ove godine utječu na lošiju predsezonu. Međutim, glavni razlog tih problema je što naš turizam nema dovoljno razvijenu ponudu za predsezonu i posezonu. Usuđujem se reći da sve više i više hotela ima proizvode za predsezonu i posezonu poput wellnessa, sporta i drugih sadržaja, ali nam je globalna koncepcija još uvijek nedovoljna.

Dugoročno gledano, pokazalo se da je politika snižavanja cijena uvijek više štetna nego korisna. Logično je da nije baš najbolja reklama za naše proizvodi u pred- i posezoni prodavati krevet za 30 eura, koji u sezoni košta recimo 100. Izvan glavne sezone treba ponuditi ciljanim skupinama razne vrste usluga. Mi smo uspjeli odraditi dobar posao s ciljanom skupinom umirovljenika u posezoni i s ljubiteljima tenisa u predsezoni, ali je to još uvijek nedovoljno. Treba nam dodatnih ideja i dodatnih ulaganja.

Možete li kao ulagač iz inozemstva, ocijeniti poduzetničku klimu u Hrvatskoj?

Hrvatska je osma zemlja u kojoj sam poslovao u različitim ulogama. Mogu reći da nigdje nisam naišao na toliko problema kao u Hrvatskoj. Unatoč svim komplikacijama u poslovanju, nismo imali drugog izbora, no ulagati. Samo u posljednjih šest-sedam godina uložili smo milijardu kuna u obnovu hotela i podizanje kvalitete. Da to nismo napravili do sada bismo propali, kao i drugi ulagači u hrvatski turizam. Stoga se nadam da ćemo kao i naše kolege koje su ulagale u turizam, uspjeti osigurati adekvatan povrat ulaganja. Ako ne uspijemo, uvijek riskiramo da naša tvrtka dospije u vlasništvo banaka. Da bismo preuzeli takav rizik, očekujemo određena priznanja.

Primjera radi, samo iz grupacije Valamar država i gradovi u kojima poslujemo uprihode 200 milijuna kuna poreza na račun našeg poslovanja. Usporedbe radi, naš godišnji promet je negdje oko 760  milijuna kuna. Ono što me začuđuje je to da mi kao ulagači imamo čitav niz gotovo apsurdnih pravnih sporova,  koji se nikad ne okončaju, što dodatno pogoršava situaciju. Stoga se ne treba čuditi što mnogi toliko potrebni ulagači okreću leđa Hrvatskoj. Što se mene tiče, osobno vjerujem u budućnost hrvatskog turizma, ali bih volio kada bi rokovi  povrata ulaganja u turizam bili kraći.

Što mislite na pojedine izjave kako će pojedini ulagači propasti, a hoteli neće, nego će dobiti novog vlasnika?

Stara je tvrdnja kako u hotelijerstvu može uspješno poslovati tek treći vlasnik, a da će prva dva propasti. Međutim, vlasnici grupacije Valamar će preživjeti, jer smo mi nakon države i banaka doista treći po redu vlasnici. No, na stranu takve tvrdnje, mi svoju održivost poslovanja temeljimo na opreznom i odgovornom poslovanju te stalnoj edukaciji zaposlenika. Uz to, razinu zaduženosti držimo na razumnim postocima te pod potpunim nadzorom. Takav način poslovanja nam omogućava da čak ni u ovoj krizi nemamo nikakvih problema s likvidnošću.

Moram priznati da bi pojedini dijelovi naše grupacije poput Babinog kuka u Dubrovniku, imali velikih problema da ne dobiju  pomoć iz ostatka grupacije. Takva situacija je oduvijek, ali mi vjerujemo u Dubrovnik kao destinaciju. Stoga smo i gotovo polovicu ulaganja imali upravo u hotele Dubrovnik-Babin kuk. Činjenica je da su zbog te uvjerenosti i ostali hotelijeri masovno ulagali u Dubrovnik.

Što očekujete od Zakona o turističkom zemljištu?

Nije tajna da smo bili nezadovoljni prijašnjim verzijama tog Zakona, ponuđenim na prvom i drugom čitanju. Smatrali smo da su određeni njegovi dijelovi proturječni nekim drugim hrvatskim zakonima, hrvatskom ustavu i međunarodnim konvencijama čiji je i Hrvatska potpisnik. Logično je da bi takav zakon trebao jamčiti transparentan i ravnopravan tretman svih turističkih kompanija. Dakle, ne stoji teza da hotelske kuće traže moratorij na zakon, jer je kod nas moratorij na snazi već 20 godina. Mi jedino tražimo kvalitetno rješenje ovih starih problema. Postoje pozitivni signali iz Vlade i mislim da čak postoji politička volja da se konstruktivno riješe postojeći problemi vlasništva nad turističkim zemljištem. Stoga sa zanimanjem očekujemo treće čitanje.

Planirate li nova ulaganja?

Kako smo preživjeli krizu te ukoliko ne bude nekih nepredvidivih događaja, planiramo se vratiti na godišnju stopu ulaganja od 300 milijuna kuna. Smatramo da toliko možemo ulagati  iz vlastitih sredstava. Takvu dinamiku ulaganja u vrijeme krize smo usporili, zato što moramo štedjeti kako bismo očuvali vlastitu likvidnost. Međutim, smatram kako bi za godinu-dvije kriza mogla biti iza nas.

Započeli ste s upravljanjem hotela u tuđem vlasništvu. Kakva su iskustva s hotelom Luna? Planirate li nastaviti s takvim vidom poslovanja?

To je prvi put da je naš menadžment  preuzeo  cjelokupno upravljanje hotelom izvan naše grupacije. Već ranije smo imali različita iskustva i različite modele suradnje s našim konkurentima. Neke usluge smo radili za njih, a neke zajedno. Model potpunog upravljanja hotelom smatram komplimentom i povjerenjem u Valamarov menadžment. Kao dio našeg dugoročnog razvojnog plana, držimo da bismo mogli upravljati na način sličan onome kako to radimo u slučaju hotela Luna te čak uključiti objekte u naš brend Valamar.

Koliko je razvijena suradnja između javnog i privatnog sektora oko razvoja destinacijskog menadžmenta. Što je potrebno učiniti?

Između ta dva sektora nužna je suradnja kako bi se razvili kompleksniji turistički proizvodi u predsezoni i posezoni. Nije nikakva genijalnost dovesti turiste u kolovozu, već je genijalnost dovesti goste u predsezoni, a da oni potroše kao u kolovozu. Znamo da takve mogućnosti postoje ako je razvijen kongresni turizam. Povećanje udjela kongresnog turizma s jedan na, recimo, tri posto u ukupnom turističkom kolaču, bio bi ambiciozan početni cilj. Valamar je stoga dao na raspolaganje gradu Dubrovniku i Vladi RH zemljište na Babinom kuku, kako bi se, ukoliko nema drugih lokacija, mogao izgraditi multifunkcionalni kongresni centar. Poznato je da takve institucije moraju biti javne, jer one same po sebi nisu isplative, ali je opća korist od njihova postojanja neupitna.

Jeste li vi u Valamaru, ukoliko skupa s državom pronađete model isplativosti, spremni ući u neko partnerstvo oko izgradnje kongresnog centra?

U Dubrovniku smo spremni na dosta aranžmana u tom smislu počevši od eventualne zamjene zemljišta pa sve do različitih oblika javno-privatnog partnerstva. Uz sve to smatram kako je za veći iskorak u razvoju kongresnog turizma nužan stručan destinacijski menadžment, koji će se baviti svime onim što nam nedostaje. Dubrovnik je napokon pokrenuo inicijativu i ovaj mjesec osnovao radnu skupinu koju čine stručnjaci iz javnog i privatnog sektora.

15. lipnja 2010.

Razgovarao: Jozo Vrdoljak, "Privredni vjesnik", 31.05.2010.


HNB tečajna lista

22.07.2019
Srednji
JPY JPY
100
6,103697
CHF CHF
1
6,682634
GBP GBP
1
8,231485
USD USD
1
6,569661
EUR EUR
1
7,383642
$ Odabir valute
= Odabir valute