Nota bene

GARAŽA RAZDORA

javnagaraza

Velika se buka podigla oko troškova, uvjeta financiranja i ugovora o pravu građenja, kasnije i poslovanju prve dubrovačke javne garaže /kapacitet 700 parkirnih mjesta/ na Ilijinoj glavici između švicarske Midia grupe i Grada Dubrovnika, potpisanog u travnju 2004. Osvanuli su i bombastični naslovi prema kojima je Grad Dubrovnik pred bankrotom, jer mora platiti svih cca 100 milijuna kuna duga Privrednoj banci Zagreb d.d. zbog činjenice da nije otplatio dospjele kreditne rate u proteklih dvije godine, iako je na to bio obvezan jer glavni dužnik, Ragusa parking d.o.o. u jednakom vlasništvu Garaže Dubrovnik d.o.o. /u vlasništvu kćeri Midia grupe/ i Grada Dubrovnika tu svoju obvezu nije izvršio u rokovima dospjeća. Naravno, neupućenom, pa i donekle upućenom u ovaj problem, ovdje puno toga nije jasno i to je posve za razumjeti, uključujući i reakcije koje su se svele na više ili manje politička ili politikantska prepucanja i to je za razumjeti i nikoga ne treba zbog toga ni prozivati ni osuđivati. Kako je autor ovoga kraćeg komentara sudjelovao, kao član Gradskog poglavarstva Grada Dubrovnika u razdoblju od kraja 2001. do sredine 2005. u pripremi ovoga projekta u financijskom savjetovanju i glasovao da se ide na izgradnju spomenute javne garaže, iako je i sam dokazao da je i ovaj, kao i svaki drugi komunalni, pa i krupni infrastrukturni projekt neisplativ, čak i na dugi rok i ako bi se tražilo da bude isplativ, onda se ne bi ništa ni gradilo ni rješavalo u komunalnoj infrastrukturi, posebice u za mali Dubrovnik skoro nerješivom prometu i nitko i ne bi bio prozivan i sve bi bilo u redu. Tadašnjim članovima dubrovačke gradske vlade bilo je jasno da je riječ o neisplativom projektu iz njegovog poslovanja, skoro pa čitav puk izvršio je pritisak da se javna garaža i ne samo spomenuta, mora izgraditi i tako donekle ublažiti problem prometa na užem podrujčju Grada, iako se nikad do kraja neće riješiti. Preostalo je jedino moguće rješenje, da se prihodima iz poslovanja javne gradske garaže umanjenim za operativne troškove pokriva dio kreditnih obveza, a nedostajuća razlika iz proračuna Grada Dubrovnika, ukoliko Ragusa parking d.o.o. to nije u mogućnosti. Za tadašnji proračun Grada Dubrovnika, a i u idućem nizu godina to nije bio nikakav problem iako rizici uvijek postoje, uostalom kao kod svakog, uključujući i poduzetničkog pothvata. Zbog svega toga, uključujući i moj, u krajnjoj liniji nebitni glas, tadašnje Gradsko poglavarstvo, prihvatilo je i ugovor i model financiranja izgradnje i poslovanja javne garaže. Tu nije riječ, kako bi već spomenuta obična i neobična čeljad rekla o "skakanju u vlastita usta" ili onoj po kojoj netko ima vlastito /stručno/ mišljenje, ali eto, po načelu demokratskog centralizma ili sličnoga ne slaže se samim sobom. Pravo pitanje je u ovome "predmetu" je li  stvarna cijena koštanja izgradnje javne garaže morala biti 17.9 milijuna eura ili je mogla biti manja i je li tu bilo korupcije i slično. Kako nisam inženjerske struke, a u ovom slučaju ni pravne, bilo bi neodgovorno dati bilo kakav komentar. Makar sam svjestan da ni ovim komentarom ne mogu nikoga uvjeriti koji to neće, iz ovih ili onih razloga u istinu o dubrovačkoj javnoj garaži jednoga svjedoka u pokretanju realizacije toga projekta. Jedino mi je žao što nemam navodni poslovni plan iz 2007. u kojemu je neki mudrac utvrdio da je to isplativ projekt. Inače, da zaključim, ako netko očekuje da se sve okolnosti poklope, da se pokrene i realizira svaki, ne samo infrastrukturni, nego i poduzetnički projekt bez imalo rizika, odgovorno tvrdim koliko mi um, doseže da se tako ništa, baš ništa ne može pokrenuti, a i svatko vidi da je tome tako ako mu je do viđenja.

Bajro Sarić

 

DUBROVNIK NA RASKRIŽJU

dinodbk

U rujnu 2011. urednici dubrovačkog portala www.kenova.info vodili su razgovor o aktualnim gospodarskim temama Grada Dubrovnika s urednikom web stranice www.effect-dubrovnik.com, ekonomistom Bajrom Sarićem i u nastavku prenosimo njegova razmišljanja o spomenutoj problematici koja je vrlo aktualna već nekoliko mjeseci, uglavnom kroz razne vrste rasprava, polemika, pa čak i prosvjeda. U biti, temeljni problemi svode se na odnos ekonomije i ekologije, /ne/mogući razvojni smjer Dubrovnika i nedvojbeno je da se naš Grad nalazi na svojevrsnom raskrižju, pri čemu je potrebno čim prije dati stručne i konkretne odgovore što dalje činiti.

 

www.kenova.info: GOLF PARK DUBROVNIK NA SRĐU?

Bajro Sarić: Najprije, držim da bi ovome projektu, s obzirom a njegov sadržaj i što se sve tamo planira izgraditi dati naziv TURISTIČKI CENTAR DUBROVNIK ili tako nekako, jer golf tereni su tek jedan i to manji dio ukupne ponude, odnosno toga turističkog proizvoda i to onaj što zovemo športsko-rekreacijski. Inače, ovdje je riječ o klasičnom konfliktu između ekologije i ekonomije, kakvih u novije vrijeme ima posvuda diljem svijeta, bez obzira što tu ima i raznih interesnih, pa i zakulisnih igara. Posve razumijem ulagače, koji se vode poduzetničkom logikom u kojoj je temeljni cilj stjecanje profita, a nije ga moguće ostvariti samo na golf terenima bez smještajnih i svih ostalih sadržaja i to u gabaritima koji su projektom predviđeni. Moram naglasiti i to da su doista velike koristi za lokalnu ekonomiju, odnosno Grad Dubrovnik, pa i Županiju i Republiku Hrvatsku kroz poreze, naknade, zapošljavanje i uopće takozvane multiplikativne učinke. Razumijem i protivljenja ekoloških stručnjaka i nazovimo ih "običnih" građana, iako nisu baš u svemu u pravu, jer većih ekoloških opasnosti i pritiska na prostor nema, osim možebitno vizualnih nezgrapnosti, koje su sada na Srđu grozne i neodržive, uključujući i tvrđavu Imperial i tamo se u svakom slučaju treba nešto činiti čim prije. Držim da je moguć sporazum, uz međusobne ustupke između ulagača i nazovim tako javnosti.


www.kenova.info: JAVNA GARAŽA?

Bajro Sarić: U trenutku kada se pokretao projekt Javne garaže na Ilijinoj glavici, pritisak javnosti za njezinom izgradnjom bio je snažan i tadašnje gradske vlasti bile su doista na velikom iskušenju. Javna garaža sa 700 parkirnih mjesta u gradu veličine Dubrovnika čisti je infrastrukturni projekt i kao takav neisplativ ni na dugi rok. U njoj se mogu ostvariti godišnji prihodi ne veći od 7 do 8 milijuna kuna, čime se ne mogu servisirati ni kredit od 9 milijuna eura koliko je iznosila prvotna cijena izgradnje Javne garaže. Kako je došlo do toga da je cijena izgradnje Javne garaže narasla od prvotne 9 milijuna eura na skoro 18 milijuna eura nije mi poznato i ne bih želio špekulirati niti nagađati. U svakom slučaju, između MIDIA grupe kao ulagača i Grada Dubrovnika koji je ustupio pravo građenja, a ne koncesiju, kako se često čuje, moraju se redefinirati odnosi i ako se ne iznađu rješenja, ozbiljno će biti ugrožen gradski proračun. Inače, mislim da ugovor uopće nije sporan i u njemu nema ništa na štetu Grada i uobičajen je za takve projekte, ali je sporna ugovorena cijena izgradnje i svi problemi proizlaze iz nje.


www.kenova.info: TURIZAM – FIZIČKI ILI FINANCIJSKI UČINCI?

Bajro Sarić: Logično bi bilo da s povećanjem fizičkog prometa mora doći i do povećanja prihoda svih sudionika na strani prodaje u turističkoj potrošnji. Ako promatramo s ekonomskog stajališta, uspješnost receptivnog turizma mjeri se samo financijskim pokazateljima. Oni su nažalost vrlo loši, riječ je o neprofitabilnoj djelatnosti, posebice za ulagače i hotelske poduzetnike i to je veliki problem, kojemu ne vidim rješenja osim državnih subvencija. Receptivni turizam ne može biti u Hrvatskoj, a upitno je i za Dubrovnik, glavna, nego ipak sporedna djelatnost. Multiplikativni učinci turističke potrošnje su puno veći u odnosu na ostale gospodarske djelatnosti, posebice ako uvozna komponentna sudjeluje u manjem postotku i zbog toga trebamo sačiniti novu, kratku i jezgrovitu turističku strategiju i oblikovati i provoditi djelotvornu turističku politiku sličnu razvijenim receptivnim turističkim zemljama i tu nemamo što grijati toplu vodu.


www.kenova.info: JAVNI GRADSKI I PRIGRADSKI PRIJEVOZ?

Bajro Sarić: Javni gradski i prigradski prijevoz kojega obavlja LIBERTAS već i desetljećima, za područje bivše općine Dubrovnik, danas Grada Dubrovnika i susjednih općina, financijski je neisplativ za bilo kojega operatera, tako i LIBERTASA. To je zbog malog broja stanovništva, time i korisnika tih usluga, potom nepovoljne konfiguracije terena i sezonskog karaktera turističkog gospodarstva i to je dobro poznato i tako je već desetljećima. Znači, javni gradski i prigradski prijevoz, koji ovdje i zbog stanovništva i zbog turista mora biti kvalitetan, treba subvencionirati s najmanje 40, ako ne i više posto u ukupnim prihodima LIBERTASA. Mislim da su proračuni LIBERTASA korektni, jednako kao i ključevi raspodjele subvencija po jedinicama lokalne samouprave i da je solidarnost Grada Dubrovnika u tome maksimalna. Sva ta nadmudrivanja imaju političku, da ne kažem politikantsku pozadinu, jer kao što se zna vlast u Gradu je jedne, nazovimo je crvene boje, a u ostalim jedinicama lokalne samouprave koje koriste usluge LIBERTASA plava i uvijek se iz takvih stanja izrode sukobi na štetu općeg, odnosno javnog interesa.


www.kenova.info: HIDROELEKTRANA OMBLA?

Bajro Sarić: Ovaj projekt, to nije neko moje mišljenje, nego uglednih znanstvenika, treba glatko odbaciti jer je ekološki neodrživ, uvažavajući potrebu Hrvatske za vlastitim obnovljivim izvorima energije. Uostalom, to je i mišljenje Europske banke za obnovu i razvitak, kojega ga nije spremna kreditirati ne samo zbog ekoloških, nego i ekonomskih razloga, jer su planirana ulaganja od 150 milijuna eura po njima prevelika, skoro i pedeset posto po njihovim proračunima. Moramo prihvatiti činjenicu da uz određene prirodne, kulturno-povijesne i demografske prednosti, barem u obrazovnom smislu, imamo i brojna ograničenja i razvojnu strategiju treba jednom zasvagda zaokružiti i ne obećavati ulagačima ono što nije moguće niti se populistički ponašati.


www.kenova.info: CRUISERI?

Bajro Sarić: Nesumnjivo je da cruising turizam, koji je još uvijek u rastućem trendu, negativno utječe, odnosno smanjuje potencijale takozvanog stacionarnog ili boravišnog turizma, time i učinkovitost ulaganja u njegove sadržaje, poput hotela, restorana, zabavnih sadržaja i sl. Dubrovnik je već sad, upravo i zbog cruising turizma skoro i prevladavajuće izletničko odredište i to je također jedan veliki problem. Jer, prihodi od cruising turizma nisu bogzna što, a ima i ekološke i slične štete. Pa ipak, ne možemo se odreći toga turizma, ne možemo reći da Dubrovnik nije dostupan svima, to je nespojivo s poimanjem turizma uopće i potrebno je razviti potrebnu infrastrukturu i za cruising turizam, optimizirati dolaske cruisera i razvući ih ravnomjerno na cijeli tjedan, kako bi se gužve smanjile. A cruising turistima potrebno je ponuditi i autohtone hrvatske i dubrovačke proizvode, predlagali smo i Hrvatsku kuću, ali znate već kako ide s nadležnima oko takvih stvari – sporo, sporo i sporo...


www.kenova.info: PREUZIMANJE JLH HOTELA – ŠTROK ILI LUKŠIĆ?

Bajro Sarić: Razumijem buku koja je nastala kada su Lukšići preuzeli Štrokove hotele, posebice među zaposlenima. Posebice kad su čuli da će ih preuzeti Lukšići koji, kao i svi ostali uspješni poduzetnici, ulažu tamo gdje ima profita, a ne ulažu tamo gdje nema profita i ne bi dostigli to što su dostigli da takvi nisu bili. Ulaganja u turističko hotelijerstvo, kao što sam već rekao neisplativa su, zapravo neprofitabilna, a da bi bila profitabilna, moraju biti minimalna, jednako kao i troškovi poslovanja. O tome Štrok nije vodio ili nije htio voditi računa ili naprosto nije znao, sad je svejedno i dogodilo se to što se dogodilo. Neću špekulirati kojim se motivima rukovodio, ali iza sebe ostavio je ipak i dosta pozitivnog i to mu valja priznati. Što će se dalje događati ne znam, ali ako se na radnike gleda kao na trošak, a ne ulaganje, što često čujem i od ostalih poduzetnika, neće biti dobro ni za radnike ni za lokalnu ekonomiju. Nažalost, tu se izvanjskim mjerama može malo što učiniti u okolnostima slobodnog poduzetništva i ekonomske demokracije i nisam optimist.


www.kenova.info: POMORSKA LUKA DUBROVNIK – DANAS I SUTRA?

Bajro Sarić: Prostor na kojemu se prostire međunarodna pomorska, bolje reći turistička luka Dubrovnik u Gružu preostali je najvrijedniji ekonomski potencijal. S mojega stajališta na njemu bi trebalo izgraditi suvremeni lučki višenamjenski terminal, dakle s prostorom za prihvat i otpremu putnika, trgovine, zabavne i športsko-rekreacijske sadržaje, parkirališta i sl. Međutim, za takvo što vlastiti interes moraju pronaći koncesionari – dakle domaći i strani i sve naše dobre želje i ideje padaju u vodu ako nema zainteresiranih ulagača i to nisu nimalo jednostavne stvari. Posebice zbog činjenice da je receptivni turizam sezonalnog karaktera, a takav će biti i u nizu idućih desetljeća, bez obzira koliko se trudili da ga rastegnemo na cijelu godinu. Ali i ovakvo stanje gruške luke i okolnog prostora je neodrživo za jedan takav kulturan i turistički grad kakav je Dubrovnik.

 

www.kenova.info: KONGRESNI CENTAR?

Bajro Sarić: O potrebi izgradnje kongresnog ili sličnog centra u Dubrovniku ili u njegovoj blizini govori se već desetljećima, ali vrlo rijetko o tome pričaju i imaju konkretne ideje oni koji bi se upustili u taj projekt – dakle potencijalni ulagači, odnosno poduzetnici, domaći ili strani. Uzgred, nikad nije ni izrađena stručna tržišna i financijska analiza, odnosno studija isplativosti takvog skupog projekta, a znamo da iskustva s poslovanjem kongresnih dvorana u Hrvatskoj nisu nikako dobro i sve su u velikim gubicima. Držim da bi se mogla pronaći tržišna i financijska isplativost ulaganja u kongresni, možda je bolje reći takozvani konvent centar, koji po sebi ima više namjena, dakle kao prostor za kongrese, veće koncerte, kino-predstave, sajmove, ugostiteljske i trgovačke sadržaje i sl. Teško da bi se za takav projekt mogao pronaći samo jedan ulagač, vjerojatnije je da to bude neki konzorcij i posebno društvo kapitala u kojemu može sudjelovati na određeni način i Grad Dubrovnik. Lokacija takvog centra nažalost više nije moguća na užem gradskom području, najbolje u Župi dubrovačkoj ili u području između Orašca i Brsečina. Međutim, ni ovdje nisam optimist s obzirom na investicijsku recesiju i nije realno očekivati ostvarenje ovoga projekta bar za još nekih pet, ako ne i više godina. Volio bih da budem opovrgnut, ali ponavljam, sumnjam.

www.kenova.info: POLOŽAJNA RENTA?

Bajro Sarić: U posljednje vrijeme dosta se priča o tome da bi poduzetnicima i ulagačima, domaćim, a posebice stranim, Grad Dubrovnik, pa Županija ili hrvatska država trebala zaračunavati položajnu rentu, dakle naplaćivati brand zvani Dubrovnik. Nema sumnje da je ovdje skuplje, ali nažalost i sve manje zbog te položajne rente i da se temeljem toga ostvaruju i nešto veći prihodi poduzetnika. Međutim, zaboravlja se pritom da poduzetnicima rastu i troškovi, čak i brže od prihoda i da ostvaruju sve manje profite, a mnogi su i u gubicima i u stečajevima. Položajna renta ustvari je takozvani ekstradobitak, dakle ono što je iznad nekog uobičajenog prosjeka za određenu djelatnost i kad njega nema, a nema ga, nema ni položajne rente, osim u priči. To će vam posvjedočiti svaki ozbiljniji poduzetnik. A položajna renta već se i naplaćuje kroz iznadprosječni komunalni doprinos, komunalnu naknadu, spomeničku rentu, prirez porezu na dohodak, koncesijsku naknadu i druga parafiskalna davanja i praktično je na dugi rok iscrpljena. Prošlo je doba lake zarade, posebice u turizmu, pa i u ostalim djelatnostima, tako je i s položajnom rentom. Barem ja tako to vidim.


   

20. EKIPNO PRVENSTVO RH U ŠAHU ZA 2011. - I B SENIORSKA ŠAHOVSKA LIGA

PROPUŠTENA PRIGODA

 

skdubrovnik

 

Prva ekipa ŠK "Dubrovnik" u prvenstvu IB hrvatske šahovske lige za 2011. koje je održano u Šibeniku od 3. do 12. listopada 2011.  u konačnom poretku zauzela je 4. mjesto u konkurenciji 10 sudionika. Prikupljeno je 11 meč bodova /61%/ i 28,5 pojedinačnih bodova, što je za pola boda više nego prošle godine. Ovo je nesumnjivo najveći uspjeh ŠK "Dubrovnik" u njegovoj dugoj povijesti /osnovan 1933./. Prije početka natjecanja postavljeni cilj bio je sredina tablice, ali kad se objelodanio sastav svih ekipa ispostavilo se da se može dostići na kraju i drugo mjesto i ulazak u elitni hrvatski šahovski razred, jer je prvo mjesto već bilo "rezervirano" za ŠK "Đakovo". Na žalost, pomalo i nesreću, to drugo mjesto umaklo je za "dlaku" u posljednja dva kola, jer se odigralo "samo" neriješeno s novim prvoligašem ŠK "Brda" iz Splita, makar se u posljednjem kolu pobijedila ŠK "Sljeme Agroproteinka" iz Zagreba, koja je dotad "bježala" dva boda. U krajnjem poretku, ŠK "Brda", ŠK "Sljeme Agroproteinka" imali su po 11 bodova, ali su Splićani imali 1,5 bod više od ŠK "Dubrovnik" i 0,5 bodova više od trećeplasiranih Zagrepčana. Ispostavilo se da je bilo potrebno samo pola boda protiv ŠK "Brda" i nešto veća pobjeda nad ŠK "Rijeka II", što se činilo dohvatljivim, ali je ta prigoda ipak propuštena. Međutim, nema smisla dalje komentirati "što bi bilo kad bi bilo...". Sigurno je samo da su svi oni koji su igrali u ovogodišnjoj I B hrvatskoj šahovskoj ligi za ŠK "Dubrovnik" pošteno odradili svoj "posao" i u granicama svojih trenutačnih mogućnosti, tako da se nema što kome zamjeriti s obzirom na ćudi šahovske igre i njihove rejtinge.

Po prosječnom rejtingu osnovnog sastava ŠK "Dubrovnik"  /2.381 bod/ bio je na početku na 4. mjestu, a u konačnom poretku zauzeo je također 4. mjesto, što znači da je ostvareni rezultat po tom mjerilu objektivan.

Ovaj put oduševio je sjajni austrijski velemajstor Markus Ragger /23/. On je iz 9 partija na prvoj ploči prikupio čak 7 bodova i svakako je najbolji šahist u I B hrvatskoj šahovskoj ligi 2011. Potvrdio je sva obilježja vrhunskog mladog velemajstora i njegov je doprinos golem uspjehu ŠK "Dubrovnik". Na visokoj drugoj ploči međunarodni majstor Željko Bogut tek donekle je ispunio očekivanja, osvojivši 4 boda od 9 mogućih. Uzrok tome uglavnom su zamor poslovnim i obiteljskim obvezama, pa i nedostatak koncentracije u ključnim momentima. Mladi međunarodni majstor Ivan Galić /23/ na također visokoj trećoj ploči odigrao je vrlo solidno osvojivši 4,5 boda od 9 mogućih. Njegov prijelaz na hrvatsku rating listu pokazao se punim pogotkom za dubrovačke šahiste. Međunarodni majstor Gordan Markotić na četvrtoj ploči, osvojio je 4 boda od 9 mogućih i s obzirom na njegovu titulu mogao je i morao bolje, bar za 1 bod. FIDE majstor Augustin Brnas na petoj ploči, osvojio je 5 bodova od 9 mogućih, što je posve solidno. Kod njega su se osjetili nedostatak partija u normalnom turnirskom tempu i stanovita brzopletost.S obzirom da je igrao na posljednjoj, šestoj ploči, rezultat FIDE majstora Ivana Bendera koji je osvojio svega 4 boda od 8 mogućih ipak je neuspjeh. Majstorski kandidat Tomislav Šeparović odigrao je na šestoj ploči jednu partiju i izgubio od FIDE majstora Pera Ašćića iz ŠK "Đakovo".

ŠK "Dubrovnik" je pobijedio "Šibenik" 4,5:1,5, "Mladost Ernestinovo 5:1, "Rijeku II" iz Rijeke 3,5:2,5 i "Sljeme Agroproteinku" s 3,5:2,5, odigrao 3:3 s "Vukovarom 91", "Brdima" i "Grgin Dolom" iz Požege, a izgubio od "Pule" 4,5:1,5 i "Đakova" 4,5:1,5.

I B hrvatsku šahovsku ligu napustili su "Mladost Ernestinovo" i "Rijeka II", dok su povratnici dvije posljednje plasirane ekipe iz I A lige 2011. "Varaždin" i "Junior" iz Rijeke.

Bajro Sarić

 

 

   

JEDNA OSTAVKA

glavicjosko

Tko nije nikad osjetio politiku i njezine ćudi, bez obzira bio ikad ili ne bio u vlasti ili oporbi, ne može ni slutiti koliko je to težak, osobito psihički "posao". Posebice za one koji znaju o čemu pričaju kad pričaju i koji imaju bar minimalnu odgovornost prema onima koji su ga izabrali, pa i onima koji ga nisu izabrali. Moja ga malenkost ne preporučuje nikome, a osobito ne onima koji imaju svoju struku, znanje i posao koji je tražen. Uzgred, najbolji posao ili zanimanje je ono koje tržište rada ili klijent traži, ne propitkujući tko je taj koji ga obavlja. Moguće je da je i to razlog što je dr Joško Glavić dao ostavku na sve dužnosti u dubrovačkom HDZ-u, ali i kao gradski vijećnik te sad oporbene strane. Prije njega ostavke su na mjesta gradskog vijećnika dali Joško Mikulić i Mladen Gojun iz SDP-a. Ne ulazeći u okolnosti zbog kojih su spomenuti Glavić, pa prije i Mikulić i Gojun dali ostavke, iako neki tumače da je to moralan čin, za mene je upitan. Svi oni su jako dobro znali u što se upuštaju i neozbiljno je, pa i neodgovorno davati ostavke u sredini mandata. Znali su da je to teška utakmica i unutar vlastite stranke i između različitih stranaka i političkih općina i ovako su ništa drugo nego iznevjerili birače. Ali, sve ovo što sam naveo, možda i nije toliko ni čudno ni bitno. Najzanimljiviji su komentari lokalnih internetskih forumaša koji davaju za pravo Glaviću, prije i Mikuliću i Gojunu, jer eto oni su pametni i obrazovani ljudi, nije im mjesto da sjede s tim "neukima" u Gradskom vijeću, htijući time ništa drugo nego reći iz svojih forumaških fotelja, kako su, dakle ti forumaši, eto pametni. Oni zapravo time govore više o sebi, negoli o Glaviću, Mikuliću i Gojunu, koji su se ipak usudili izaći na izbore na stranačkim listama, a ti uglavnom "no name" forumaši tu hrabrost nemaju. Baš bi bilo zanimljivo da oni sjednu u Gradsko vijeće jednog tako kompliciranog grada kakav je Dubrovnik uvijek bio, pa bi se onda ispostavilo kakva im je ta pamet i te mogućnosti. Jedno je, dragi moji, pratiti utakmicu s tribina ili fotelje, svejedno, a drugo je igrati utakmicu na zelenoj travi, betonu i sl. I jedno je i prirodno je misliti sve najbolje o sebi, ali što ćemo, kad o tome u politici odlučuju birači, za koje se nerijetko tvrdi da su neuki ili u poduzetništvu kupci, za koje se također nerijetko tvrdi da nemaju ukusa ni estetike. A ovdje kod nas, pa i znatno šire, geometrijskom progresijom umnožavaju se gledatelji, a recimo aritmetičkom progresijom igrači.

Bajro Sarić

 

 

 

 

 


   

NAŠI, VAŠI, NJIHOVI...

dubedek

Ne treba biti neki veliki um niti politički osobito pismen i izvući jednostavan zaključak kako Dubrovnik, i ne samo ekonomski, nego i kulturno, socijalno, moralno, športski i na svaki način nazaduje i bar stagnira evo već desetljeće i pol, dakle od potpune neovisnosti i oslobođenja Hrvatske. A intenzitet toga nazadovanja ili bar stagnacije veći je kad vlasti na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini ne pripadaju istim strankama ili koalicijama. Posebice je to razvidno od sredine 2009. kad je "kormilo" Grada preuzela lijeva koalicija na čelu s Androm Vlahušićem, a onaj županijski Nikola Dobroslavić i desna koalicija predvođena HDZ-om. Uz to, dočekala ga je opet desna koalicija na čelu s HDZ-om na državnoj razini i Dubrovnik se našao u "klinču". Ne ulazeći u ocjenu lika i djela dubrovačkog gradonačelnika Andra Vlahušića, jamačno ima i on /po/dosta mana, od kojih mu je najveća nedostatak smisla za uredne odnose s koalicijskim partnerima i stručnjacima /doduše i prijašnje vlasti su po tome bile iste/, činjenica je da je "naletio" na brojne probleme i proračunske dubioze, koja su možda i objektivno prije toga nastale, svejedno, ali je i činjenica da mu se od strane županijskih i državnih vlasti prave novi i neriješavaju stari problemi i dubioze ili mu se pri tome "ne da ruke" i od svačega se stvaraju slučajevi i afere, posve nepotrebni, dakle od javnog gradskog i prigradskog putničkog prijevoza, preko Golf Parka "Dubrovnik", JU "Rezervat Lokrum", izgradnje novog lučkog terminala u Gružu, Društva prijatelja dubrovačke starine, novog gradskog groblja, planova uređenja prostora, koncesija na pomorskom dobru i da ne nabrajam. Sve se, baš sve brzo ispolitizira, pa i ideologizira, ono što ni po čemu ne može biti problem, ono gdje je tako razvidan zajednički gradski, županijski i državni interes, sve to postaje neriješiv problem sa svim negativnim posljedicama na kvalitetu življenja građana Grada i razvoja uopće, opet time i županije i države. Nerijetko ispada po onoj da je bolje da "susjedu crknu tri krave, makar meni crkle dvije", nerijetko smo svjedoci "vašara taština", a nekad čovjek ne zna u svemu tome bili se smijao ili plakao. Ali da sve to skupo plaćamo i plaćat ćemo još dugo, sve te jadne i kukavne raznorazne podjele, izvan je svake sumnje. Kao što je i izvan svake sumnje da takvo stanje mnogima i odgovara, nalazeći u njemu neki svoj mali interes i demonstrirajući neku navodnu osobnu moć. A žalosno je da se i mnogi projekti uopće ne pokreću jer iza njih stoji ova ili ona politička stranka ili opcija, makar je svima posve razvidno što Dubrovniku treba, a što ne treba, samo se i sami s time ne slažu, pod stranačkim pritiskom. Ali, kad malo bolje "mučnem" glavom, Dubrovnik je otkako znam za sebe uvijek takav bio, ovdje je uvijek užasno važno bilo "kakve je boje mačka, a ne lovi li miševe" i uvijek je netko, izravno ili iz sjene odlučivao tko gdje i dokle može, a tko ne može. I zato je ovakav kakav jest, nekome prekrasan, nekome grozan...

Bajro Sarić

   

JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL

HNB tečajna lista

21.11.2018
Srednji
JPY JPY
100
5,773216
CHF CHF
1
6,541418
GBP GBP
1
8,356637
USD USD
1
6,494489
EUR EUR
1
7,423201
$ Odabir valute
= Odabir valute