DUBROVNIK NA RASKRIŽJU
Četvrtak, 13 Listopad 2011 17:47
U rujnu 2011. urednici dubrovačkog portala www.kenova.info vodili su razgovor o aktualnim gospodarskim temama Grada Dubrovnika s urednikom web stranice www.effect-dubrovnik.com, ekonomistom Bajrom Sarićem i u nastavku prenosimo njegova razmišljanja o spomenutoj problematici koja je vrlo aktualna već nekoliko mjeseci, uglavnom kroz razne vrste rasprava, polemika, pa čak i prosvjeda. U biti, temeljni problemi svode se na odnos ekonomije i ekologije, /ne/mogući razvojni smjer Dubrovnika i nedvojbeno je da se naš Grad nalazi na svojevrsnom raskrižju, pri čemu je potrebno čim prije dati stručne i konkretne odgovore što dalje činiti.
www.kenova.info: GOLF PARK DUBROVNIK NA SRĐU?
Bajro Sarić: Najprije, držim da bi ovome projektu, s obzirom a njegov sadržaj i što se sve tamo planira izgraditi dati naziv TURISTIČKI CENTAR DUBROVNIK ili tako nekako, jer golf tereni su tek jedan i to manji dio ukupne ponude, odnosno toga turističkog proizvoda i to onaj što zovemo športsko-rekreacijski. Inače, ovdje je riječ o klasičnom konfliktu između ekologije i ekonomije, kakvih u novije vrijeme ima posvuda diljem svijeta, bez obzira što tu ima i raznih interesnih, pa i zakulisnih igara. Posve razumijem ulagače, koji se vode poduzetničkom logikom u kojoj je temeljni cilj stjecanje profita, a nije ga moguće ostvariti samo na golf terenima bez smještajnih i svih ostalih sadržaja i to u gabaritima koji su projektom predviđeni. Moram naglasiti i to da su doista velike koristi za lokalnu ekonomiju, odnosno Grad Dubrovnik, pa i Županiju i Republiku Hrvatsku kroz poreze, naknade, zapošljavanje i uopće takozvane multiplikativne učinke. Razumijem i protivljenja ekoloških stručnjaka i nazovimo ih "običnih" građana, iako nisu baš u svemu u pravu, jer većih ekoloških opasnosti i pritiska na prostor nema, osim možebitno vizualnih nezgrapnosti, koje su sada na Srđu grozne i neodržive, uključujući i tvrđavu Imperial i tamo se u svakom slučaju treba nešto činiti čim prije. Držim da je moguć sporazum, uz međusobne ustupke između ulagača i nazovim tako javnosti.
www.kenova.info: JAVNA GARAŽA?
Bajro Sarić: U trenutku kada se pokretao projekt Javne garaže na Ilijinoj glavici, pritisak javnosti za njezinom izgradnjom bio je snažan i tadašnje gradske vlasti bile su doista na velikom iskušenju. Javna garaža sa 700 parkirnih mjesta u gradu veličine Dubrovnika čisti je infrastrukturni projekt i kao takav neisplativ ni na dugi rok. U njoj se mogu ostvariti godišnji prihodi ne veći od 7 do 8 milijuna kuna, čime se ne mogu servisirati ni kredit od 9 milijuna eura koliko je iznosila prvotna cijena izgradnje Javne garaže. Kako je došlo do toga da je cijena izgradnje Javne garaže narasla od prvotne 9 milijuna eura na skoro 18 milijuna eura nije mi poznato i ne bih želio špekulirati niti nagađati. U svakom slučaju, između MIDIA grupe kao ulagača i Grada Dubrovnika koji je ustupio pravo građenja, a ne koncesiju, kako se često čuje, moraju se redefinirati odnosi i ako se ne iznađu rješenja, ozbiljno će biti ugrožen gradski proračun. Inače, mislim da ugovor uopće nije sporan i u njemu nema ništa na štetu Grada i uobičajen je za takve projekte, ali je sporna ugovorena cijena izgradnje i svi problemi proizlaze iz nje.
www.kenova.info: TURIZAM – FIZIČKI ILI FINANCIJSKI UČINCI?
Bajro Sarić: Logično bi bilo da s povećanjem fizičkog prometa mora doći i do povećanja prihoda svih sudionika na strani prodaje u turističkoj potrošnji. Ako promatramo s ekonomskog stajališta, uspješnost receptivnog turizma mjeri se samo financijskim pokazateljima. Oni su nažalost vrlo loši, riječ je o neprofitabilnoj djelatnosti, posebice za ulagače i hotelske poduzetnike i to je veliki problem, kojemu ne vidim rješenja osim državnih subvencija. Receptivni turizam ne može biti u Hrvatskoj, a upitno je i za Dubrovnik, glavna, nego ipak sporedna djelatnost. Multiplikativni učinci turističke potrošnje su puno veći u odnosu na ostale gospodarske djelatnosti, posebice ako uvozna komponentna sudjeluje u manjem postotku i zbog toga trebamo sačiniti novu, kratku i jezgrovitu turističku strategiju i oblikovati i provoditi djelotvornu turističku politiku sličnu razvijenim receptivnim turističkim zemljama i tu nemamo što grijati toplu vodu.
www.kenova.info: JAVNI GRADSKI I PRIGRADSKI PRIJEVOZ?
Bajro Sarić: Javni gradski i prigradski prijevoz kojega obavlja LIBERTAS već i desetljećima, za područje bivše općine Dubrovnik, danas Grada Dubrovnika i susjednih općina, financijski je neisplativ za bilo kojega operatera, tako i LIBERTASA. To je zbog malog broja stanovništva, time i korisnika tih usluga, potom nepovoljne konfiguracije terena i sezonskog karaktera turističkog gospodarstva i to je dobro poznato i tako je već desetljećima. Znači, javni gradski i prigradski prijevoz, koji ovdje i zbog stanovništva i zbog turista mora biti kvalitetan, treba subvencionirati s najmanje 40, ako ne i više posto u ukupnim prihodima LIBERTASA. Mislim da su proračuni LIBERTASA korektni, jednako kao i ključevi raspodjele subvencija po jedinicama lokalne samouprave i da je solidarnost Grada Dubrovnika u tome maksimalna. Sva ta nadmudrivanja imaju političku, da ne kažem politikantsku pozadinu, jer kao što se zna vlast u Gradu je jedne, nazovimo je crvene boje, a u ostalim jedinicama lokalne samouprave koje koriste usluge LIBERTASA plava i uvijek se iz takvih stanja izrode sukobi na štetu općeg, odnosno javnog interesa.
www.kenova.info: HIDROELEKTRANA OMBLA?
Bajro Sarić: Ovaj projekt, to nije neko moje mišljenje, nego uglednih znanstvenika, treba glatko odbaciti jer je ekološki neodrživ, uvažavajući potrebu Hrvatske za vlastitim obnovljivim izvorima energije. Uostalom, to je i mišljenje Europske banke za obnovu i razvitak, kojega ga nije spremna kreditirati ne samo zbog ekoloških, nego i ekonomskih razloga, jer su planirana ulaganja od 150 milijuna eura po njima prevelika, skoro i pedeset posto po njihovim proračunima. Moramo prihvatiti činjenicu da uz određene prirodne, kulturno-povijesne i demografske prednosti, barem u obrazovnom smislu, imamo i brojna ograničenja i razvojnu strategiju treba jednom zasvagda zaokružiti i ne obećavati ulagačima ono što nije moguće niti se populistički ponašati.
www.kenova.info: CRUISERI?
Bajro Sarić: Nesumnjivo je da cruising turizam, koji je još uvijek u rastućem trendu, negativno utječe, odnosno smanjuje potencijale takozvanog stacionarnog ili boravišnog turizma, time i učinkovitost ulaganja u njegove sadržaje, poput hotela, restorana, zabavnih sadržaja i sl. Dubrovnik je već sad, upravo i zbog cruising turizma skoro i prevladavajuće izletničko odredište i to je također jedan veliki problem. Jer, prihodi od cruising turizma nisu bogzna što, a ima i ekološke i slične štete. Pa ipak, ne možemo se odreći toga turizma, ne možemo reći da Dubrovnik nije dostupan svima, to je nespojivo s poimanjem turizma uopće i potrebno je razviti potrebnu infrastrukturu i za cruising turizam, optimizirati dolaske cruisera i razvući ih ravnomjerno na cijeli tjedan, kako bi se gužve smanjile. A cruising turistima potrebno je ponuditi i autohtone hrvatske i dubrovačke proizvode, predlagali smo i Hrvatsku kuću, ali znate već kako ide s nadležnima oko takvih stvari – sporo, sporo i sporo...
www.kenova.info: PREUZIMANJE JLH HOTELA – ŠTROK ILI LUKŠIĆ?
Bajro Sarić: Razumijem buku koja je nastala kada su Lukšići preuzeli Štrokove hotele, posebice među zaposlenima. Posebice kad su čuli da će ih preuzeti Lukšići koji, kao i svi ostali uspješni poduzetnici, ulažu tamo gdje ima profita, a ne ulažu tamo gdje nema profita i ne bi dostigli to što su dostigli da takvi nisu bili. Ulaganja u turističko hotelijerstvo, kao što sam već rekao neisplativa su, zapravo neprofitabilna, a da bi bila profitabilna, moraju biti minimalna, jednako kao i troškovi poslovanja. O tome Štrok nije vodio ili nije htio voditi računa ili naprosto nije znao, sad je svejedno i dogodilo se to što se dogodilo. Neću špekulirati kojim se motivima rukovodio, ali iza sebe ostavio je ipak i dosta pozitivnog i to mu valja priznati. Što će se dalje događati ne znam, ali ako se na radnike gleda kao na trošak, a ne ulaganje, što često čujem i od ostalih poduzetnika, neće biti dobro ni za radnike ni za lokalnu ekonomiju. Nažalost, tu se izvanjskim mjerama može malo što učiniti u okolnostima slobodnog poduzetništva i ekonomske demokracije i nisam optimist.
www.kenova.info: POMORSKA LUKA DUBROVNIK – DANAS I SUTRA?
Bajro Sarić: Prostor na kojemu se prostire međunarodna pomorska, bolje reći turistička luka Dubrovnik u Gružu preostali je najvrijedniji ekonomski potencijal. S mojega stajališta na njemu bi trebalo izgraditi suvremeni lučki višenamjenski terminal, dakle s prostorom za prihvat i otpremu putnika, trgovine, zabavne i športsko-rekreacijske sadržaje, parkirališta i sl. Međutim, za takvo što vlastiti interes moraju pronaći koncesionari – dakle domaći i strani i sve naše dobre želje i ideje padaju u vodu ako nema zainteresiranih ulagača i to nisu nimalo jednostavne stvari. Posebice zbog činjenice da je receptivni turizam sezonalnog karaktera, a takav će biti i u nizu idućih desetljeća, bez obzira koliko se trudili da ga rastegnemo na cijelu godinu. Ali i ovakvo stanje gruške luke i okolnog prostora je neodrživo za jedan takav kulturan i turistički grad kakav je Dubrovnik.
www.kenova.info: KONGRESNI CENTAR?
Bajro Sarić: O potrebi izgradnje kongresnog ili sličnog centra u Dubrovniku ili u njegovoj blizini govori se već desetljećima, ali vrlo rijetko o tome pričaju i imaju konkretne ideje oni koji bi se upustili u taj projekt – dakle potencijalni ulagači, odnosno poduzetnici, domaći ili strani. Uzgred, nikad nije ni izrađena stručna tržišna i financijska analiza, odnosno studija isplativosti takvog skupog projekta, a znamo da iskustva s poslovanjem kongresnih dvorana u Hrvatskoj nisu nikako dobro i sve su u velikim gubicima. Držim da bi se mogla pronaći tržišna i financijska isplativost ulaganja u kongresni, možda je bolje reći takozvani konvent centar, koji po sebi ima više namjena, dakle kao prostor za kongrese, veće koncerte, kino-predstave, sajmove, ugostiteljske i trgovačke sadržaje i sl. Teško da bi se za takav projekt mogao pronaći samo jedan ulagač, vjerojatnije je da to bude neki konzorcij i posebno društvo kapitala u kojemu može sudjelovati na određeni način i Grad Dubrovnik. Lokacija takvog centra nažalost više nije moguća na užem gradskom području, najbolje u Župi dubrovačkoj ili u području između Orašca i Brsečina. Međutim, ni ovdje nisam optimist s obzirom na investicijsku recesiju i nije realno očekivati ostvarenje ovoga projekta bar za još nekih pet, ako ne i više godina. Volio bih da budem opovrgnut, ali ponavljam, sumnjam.
www.kenova.info: POLOŽAJNA RENTA?
Bajro Sarić: U posljednje vrijeme dosta se priča o tome da bi poduzetnicima i ulagačima, domaćim, a posebice stranim, Grad Dubrovnik, pa Županija ili hrvatska država trebala zaračunavati položajnu rentu, dakle naplaćivati brand zvani Dubrovnik. Nema sumnje da je ovdje skuplje, ali nažalost i sve manje zbog te položajne rente i da se temeljem toga ostvaruju i nešto veći prihodi poduzetnika. Međutim, zaboravlja se pritom da poduzetnicima rastu i troškovi, čak i brže od prihoda i da ostvaruju sve manje profite, a mnogi su i u gubicima i u stečajevima. Položajna renta ustvari je takozvani ekstradobitak, dakle ono što je iznad nekog uobičajenog prosjeka za određenu djelatnost i kad njega nema, a nema ga, nema ni položajne rente, osim u priči. To će vam posvjedočiti svaki ozbiljniji poduzetnik. A položajna renta već se i naplaćuje kroz iznadprosječni komunalni doprinos, komunalnu naknadu, spomeničku rentu, prirez porezu na dohodak, koncesijsku naknadu i druga parafiskalna davanja i praktično je na dugi rok iscrpljena. Prošlo je doba lake zarade, posebice u turizmu, pa i u ostalim djelatnostima, tako je i s položajnom rentom. Barem ja tako to vidim.
