Elitni turizam ne podrazumijeva samo odgovarajuću infrastrukturu i ponudu, nego i personaliziranu uslugu koja zahtijeva edukaciju i znanje. Nedostatak elitnog turizma u Hrvatskoj govori o nedostatku jasne strategije koja bi odredila područja pogodna za razvoj elitnog turizma i poticaje namijenjene razvoju isključivo takve vrste turizma. I kod jahtaša ostaje problem neizgrađene infrastrukture
Hrvatska je još uvijek nedovoljno turistički izgrađena i relativno nezagađena zemlja. Neizgrađenost podrazumijeva nedostatak infrastrukture koja je neophodna za elitni turizam, ali ta činjenica istodobno predstavlja i prednost, jer još uvijek ima dovoljno prostora koji nije popunjen hotelskim objektima od dvije ili tri zvjezdice namijenjenima masovnom turizmu, a koji bi se mogao pretvoriti u elitne destinacije.
Ostaje pitanje, međutim, koji tip elitnog turizma postoji danas u Hrvatskoj, radi li se tek o počecima i pokušajima te postoji li u Hrvatskoj strategija razvoja elitnog turizma?
Siniša Hajdaš Dončić, profesor specifičnih oblika turizma na Visokoj poslovnoj školi Utilus, objašnjava da elitni turizam čini osviještenost neke turističke destinacije. 'Važnu ulogu igraju podjednako i prirodni i društveni resursi. Osim njih, neophodna je strategija razvoja', kaže Siniša Hajdaš Dončić.
Strategija razvoja bi uključivala odgovore na pitanja što bi za Hrvatsku bio elitni turizam i to u smislu koji bi to sadržaji bili uključeni i predstavljali destinaciju kao odredište elitnog turizma. 'Pritom u prvom redu smatram važnom percepciju potrošača – njihovo viđenje Hrvatske kao elitne destinacije. U elitni turizam mogu, naime, ulaziti i sasvim različiti sadržaji, kao što i gosti mogu zahtijevati različite usluge. Tako, primjerice, i planinski resurs s kockarnicom može spadati u elitni turizam', komentira Hajdaš Dončić.Neophodno je provesti zoniranje cijele Hrvatske, a to znači odrediti mjesta pogodna za razvoj turizma. Brojna mjesta puna su, naime, hotela od dvije ili tri zvjezdice, a zapravo je riječ o ljetovalištima koja su nastajala nakon Drugog svjetskog rata.
Zbog toga treba odrediti mjesta pogodna za razvoj butik-hotela s pet zvjezdica čiji kapacitet ne bi smio biti veći od sedam ili osam soba. Veliki potencijal elitnog turizma su destinacije poput Opatije, Hvara, Dubrovnika, ali i mnogih ispražnjenih otoka s očuvanom autentičnom gradnjom.
'Uokolo malih hotela potrebno je razviti odgovarajuću infrastrukturu koja će destinaciji opravdati atribut elitnog odredišta', objašnjava Hajdaš Dončić. U tu infrastrukturu mogu opet spadati potpuno različite stvari, jer će neki tip gostiju željeti divljinu s nježnim intervencijama, dok će drugi tip gostiju preferirati uređeniji okoliš i više luksuza.
Ono što je ustvari najvažniji element elitnog turizma i čini njegov temelj jesu ljudi koji pružaju usluge elitnog turizma. 'Usluga elitnog turizma mora biti personalizirana, gotovo individualna - to je ono čime se stvara ugođaj i doživljaj, tj. upravo ono za što je gost spreman platiti', kaže Hajdaš Dončić. Osim personalizirane usluge, za elitni turizam važni su i sadržaji, teme koje mogu biti različite: priroda, glazba…Ministarstvo turizma davalo je do trećeg mjeseca prošle godine poticaje za gradnju obiteljskih hotela i pansiona kroz projekt 'Pod starim krovovima', koji je obuhvaćao obnovu starih kuća u smislu očuvanja i promoviranja ambijentalne, autohtone gradnje. 'Riječ je bilo više o poticaju za aktiviranje poduzetništva u obiteljskom turizmu, negoli o elitnom turizmu', mišljenja je Hajdaš Dončić.
Snižavala se i kamata prema broju novouključenih sadržaja da bi se animirali ljudi da u svoju ponudu uvrste što više različitih sadržaja. Tako bi, primjerice, osobe bile motivirane da osim iznajmljivanja soba uključe u svoju ponudu i restoran ili wellness.
Iznajmljivanje i prodaja jahti nalazi se na samom vrhu elitnog turizma. U Hrvatskoj, iako se ona vani ne percipira kao destinacija pogodna za iznajmljivanje jahti, postoji nekoliko tvrtki koje se time bave.Rikard Dragčević, vlasnik i direktor tvrtke Saltus, navodi kao glavni problem nedostatak odgovarajuće infrastrukture u marinama. 'Za jahte od 24 metra i preko te dužine u marinama nema dovoljno jake struje, što znači da morate imati svoje generatore. Drugi problem je što nema mjesta za pristajanje i što ne postoji sustav pražnjenja tankova u marinama, nego se oni svugdje u Hrvatskoj prazne u more', kaže Dragčević.
Manji problem je i to što je većina brodova u Hrvatskoj u mješovitom vlasničko-charter konceptu, dok je daleko prihvatljiviji i atraktivniji čisti charter, u kojem ne postoji mogućnost otkazivanja najma u zadnji čas.
