Turizam od prosinca 2009. ima vlastitu pravnu osnovu. Unatoč tome, turizam ne raspolaže vlastitom proračunskom linijom u novoj financijskoj perspektivi (2014. – 2020.).Članak 6. točka (d) i glava XXII. stavak 195. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).U Europskoj uniji turistički sektor u užem smislu (tradicionalni pružatelji usluga putovanja i turističkih usluga) obuhvaća 1,8 milijuna poduzeća, uglavnom malih i srednjih (MSP). Doprinos turizma BDP-u je 5 %, a zapošljava 5,2 % aktivnog stanovništva (što je oko 9,7 milijuna osoba). Uzmu li se u obzir uske veze s drugim gospodarskim sektorima, taj je doprinos još veći [više od 10 % bruto društvenog proizvoda (BDP) i najmanje 12 % ukupnog broja zaposlenih, odnosno 13 milijuna radnika].Godine 2014. međunarodni turizam je u svijetu dosegao brojku od 1,133 milijardi dolazaka (+4,3 %), od čega u Europi njih 582 milijuna, odnosno 51 % tržišta (+3 %). Tako je Europa (s Francuskom na 1. mjestu) potvrdila svoje mjesto prve turističke destinacije u svijetu. Nadalje, dugoročnom prognostičkom studijom Svjetske turističke organizacije (WTO) predviđa se skromniji rast turizma u Europi do 2030., s procijenjenih 744 milijuna turista (+1,8%), odnosno 41,1 % tržišta.S europske točke gledišta, politika koja se odnosi na turizam igra ulogu i u postizanju općih ciljeva u pogledu zaposlenosti i politike rasta. Osim toga, ekološka i održiva dimenzija turizma s vremenom će postati sve važnija iako je već prisutna u okviru održivog, odgovornog i etičkog turizma.Nakon Europskog vijeća održanog 21. lipnja 1999. na temu „turizam i zaposlenost”, Unija pridaje sve veću pozornost doprinosu turizma zaposlenosti u Europi. U Komunikaciji [COM(2001)665] naslovljenoj „Suradnja za budućnost turizma” objavljenoj u studenom 2001., Komisija je predložila okvir za djelovanje i mjere za poticanje europske turističke industrije. U rezoluciji Vijeća od 21. svibnja 2002. o budućnosti turizma potvrđen je pristup Komisije i tom je rezolucijom, imajući na umu ulogu Europe kao vodeće turističke destinacije, dan poticaj pojačanoj suradnji javnih i privatnih aktera u europskoj turističkoj industriji.Komisija je potom na toj osnovi provela čitav niz mjera i akcija. Na primjer, kao neposredan rezultat te strategije možemo navesti:
- satelitske račune turizma (SRT) za svaku državu članicu, dovršene prilikom prezentacije prvog europskog satelitskog računa turizma;
- pokretanje portala za promidžbu Europe kao turističke destinacije;
- održavanje europskog turističkog foruma od 2002. godine (14. izdanje foruma organizirano 2015. u Luksemburgu imalo je za temu digitalizaciju turizma).
- Komunikacija (COM(2007)621 final) od 19. listopada 2007. – Program za konkurentan i održiv europski turizam – u kojoj se izlaže opcija održivog razvoja kako bi se zajamčila dugoročna konkurentnost turizma i najavljuju trogodišnje pripremne aktivnosti;
- Komunikacija (COM(2010)352 final) od 30. lipnja 2010. – Europa, svjetsko turističko odredište br. 1 – novi politički okvir za turizam u Europi – u kojoj se analiziraju čimbenici i prepreke za konkurentnost turizma i njegov održivi razvoj;
- Komunikacija (COM(2012)649 final) od 7. studenog 2012. – Provedba i poboljšanje zajedničke vizne politike kao poticaj za rast u Europskoj uniji – u kojoj se broj turističkih posjeta iz trećih zemalja želi povećati zajedničkom viznom politikom;
- Komunikacija (COM(2014)86 final) od 20. veljače 2014. – Europska strategija za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu – kojoj je cilj promicanje održivog rasta i konkurentnosti u obalnom i pomorskom turizmu.
Konkretno, radi se o mjerama kojima se želi olakšati prelazak granice odnosno zaštititi zdravlje i sigurnost te materijalni interesi turista. U te mjere osobito spada preporuka Vijeća 86/666/EEZ o sigurnosti postojećih hotela u pogledu rizika od požara te nova Direktiva o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima (kojom se izvan snage stavlja Direktiva 90/314/EEZ[1]) i Direktiva 2008/122/EZ o korištenju nekretnina za privremeni zakup. Tome valja dodati i usvajanje pravila o pravima putnika u području prijevoza (vidi informativni članak 5.6.2). Jedan drugi primjer veze turizma i drugog područja nadležnosti Unije proizlazi iz Direktive 2006/7/EZ od 15. veljače 2006. o održavanju kvalitete vode za kupanje, kojom se 31. prosinca 2014. izvan snage stavlja Direktiva 76/160 EEZ, i to u interesu ciljnih skupina ili prioritetnih pitanja.Komisija je na zahtjev Parlamenta pokrenula više inicijativa koje se odnose na aktualna pitanja u vezi s europskim turizmom.Između ostalih, inicijativa „Eden”, program za promidžbu europskih destinacija izvrsnosti, novih destinacija koje još nisu dovoljno poznate, ali koje poštuju načela održivog razvoja. Financiranje pripremne aktivnosti isteklo je 2011., ali je Komisija nastavila provedbu inicijative u okviru programa za konkurentnost poduzeća i MSP-ova (COSME).„Calypso”, program za promicanje socijalnog turizma, namijenjen je starijim osobama, mlađim odraslim osobama u teškoj situaciji, obiteljima lošeg imovinskog stanja i osobama sa smanjenom pokretljivošću. Cilj je tog programa što većem broju osoba omogućiti odlazak na odmor, a istodobno doprinijeti borbi protiv sezonske neravnoteže. S obzirom na dobre rezultate u razdoblju od tri godine, Komisija od 2014. sufinancira pilot-projekte kojima je cilj ispraviti sezonsku neravnotežu ponudom namijenjenom mlađim i starijim osobama (posljednji javni natječaj u organizaciji Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća održan je 30. lipnja 2015.).Inicijative „Održivi turizam”, uključujući europsku rutu željezne zavjese ili „The Green Belt” (6 800 km staza od Barentsovog do Crnog mora), ima za cilj poticanje preobrazbe bivše željezne zavjese u prekograničnu mrežu staza za pješačenje ili vožnju biciklom. Za ocjenu biciklističkih staza „Eurovelo”, odnosno mreže od 14 dugih staza kojima upravlja Europska biciklistička federacija, vidi ažuriranu studiju Europskog parlamenta o europskoj mreži biciklističkih staza (2012.).Komisija također sufinancira prekogranične projekte održivog turizma čiji je cilj poticati raznolikost europske turističke ponude. Na primjer, nedavni javni natječaj (30. lipnja 2015.) za promicanje i razvoj proizvoda i usluga u području sporta i dobrobiti, ali i europske kulturne i industrijske baštine, pokrenut je u okviru programa COSME.U okviru pripremnog djelovanja „Turizam i pristupačnost za sve građane”, Komisija je od veljače 2014. u trajanju od 18 mjeseci sufinancirala izradu dostupnih programa u okviru paketa proizvoda i usluga namijenjenih osobama s invaliditetom, starijim putnicima i osobama koje su suočene s privremenim poteškoćama.Konačno, kada je riječ o digitalizaciji putovanja i turizma, Komisija je u ožujku 2015. pokrenula platformu za digitalni turizam kako bi se dao poticaj inovaciji i digitalizaciji MSP-ova koji posluju u turizmu.Regije su na nacionalnoj razini od najvećeg strateškog značaja za održivi razvoj turizma i promicanje konkurentnosti europskih destinacija. Komisija također podupire povezivanje glavnih europskih turističkih regija u mreže. U srpnju 2009. osnovana je otvorena mreža europskih turističkih regija NECSTouR kako bi služila kao platforma za razmjenu znanja i inovativnih rješenja za održivi i konkurentni turizam. Što se tiče doprinosa turizma regionalnom razvoju i zaposlenosti u dotičnim regijama, Unija raspolaže drugim izvorima sredstava, a to su: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) za financiranje održivih turističkih projekata, program Interreg, Kohezijski fond za financiranje infrastrukture u području okoliša i prijevoza, Europski socijalni fond (ESF) za zapošljavanje, program Leonardo da Vinci za strukovno obrazovanje, Feader za diversifikaciju ruralne ekonomije, Europski fond za ribarstvo (EFR) za preusmjeravanje u ekološki turizam, okvirni program za inovacije i konkurentnost (PIK) za mala i srednja poduzeća te 7. europski okvirni program za istraživanja (OPIR). U tom će smislu u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2014. do 2020. godine program COSME preuzeti djelokrug programa PIK, a program Obzor 2020. djelokrug programa OPIR.U okviru novih financijskih perspektiva na ime „programa za konkurentnost i mala i srednja poduzeća” (COSME), izvršna vlast raspolaže ukupnim financijskim sredstvima od 105,5 milijuna EUR. Za 2015. raspolaže skromnim financijskim sredstvima; iznos od 9 milijuna eura utvrdio je Odbor za upravljanje programom COSME. Usklađeni statistički podaci o turizmu prikupljaju se u Uniji od 1996. godine. Uredbom (UE) br. 692/2011 od 6. srpnja 2011. uspostavljen je zajednički okvir za sustavni razvoj, izradu i širenje statističkih informacija o turizmu prikupljenih u državama članicama. Komisija je 2013. pokrenula Virtualni turistički opservatorij kojemu je cilj koordinirati prikupljanje i pohranjivanje podataka i jamčiti veću sinergiju između različitih razina politike u području turizma. Svojim komunikacijama (COM(96)547 final) od 27. studenog 1996. i (COM(1999)262 final) od 26. svibnja 1999. Komisija je najavila i razvila djelovanje Zajednice u borbi protiv seksualnog turizma koji uključuje djecu (za mjere sprečavanja i progona vidi u nastavku).Europski parlament je u prosincu 1996. već podržao djelovanje Zajednice u području turizma dajući pozitivno mišljenje o prvom višegodišnjem programu za razdoblje od 1997. do 2000. pod nazivom „Philoxenia”, od kojeg se kasnije odustalo zbog nepostojanja konsenzusa u Vijeću.Europski parlament je u svojoj Rezoluciji od 30. ožujka 2000. o provođenju mjera za borbu protiv seksualnog turizma koji uključuje djecu (COM(1999)262 final) zatražio od država članica da usvoje izvanteritorijalne odredbe kako bi protiv osoba krivih za spolno iskorištavanje djece u inozemstvu mogle provoditi istragu i te osobe kazneno goniti i kažnjavati. Parlament je 27. listopada 2011. donio Zakonodavnu rezoluciju (P7_TA(2011)0468) o prijedlogu direktive o „spolnom iskorištavanju i spolnom zlostavljanju djece”. U skladu s Direktivom 2011/93/EU od 13. prosinca 2011.[2], seksualni turizam koji uključuje djecu kazneno je djelo u cijeloj Uniji. Osim toga, u članku 21. predviđene su nacionalne mjere za sprečavanje ili zabranu organizacije putovanja u svrhu počinjenja takvih djela.Puno prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, Europski parlament usvojio je niz rezolucija o smjernicama ili inicijativama Komisije o turizmu, a najznačajnije među njima su Rezolucija od 8. rujna 2005. o novim perspektivama i novim izazovima za europski održivi turizam, Rezolucija od 29. studenog 2007. o novoj europskoj turističkoj politici i jačanju partnerstva za turizam i Rezolucija od 16. prosinca 2008. o utjecaju turizma na obalna područja i njihov razvoj. Parlament je tako razmotrio učinke vizne politike na turizam i podržao promidžbe europskih turističkih destinacija.Parlament je također predložio stvaranje europske oznake kulturne baštine, uspostavu prekogranične biciklističke rute uzduž bivše željezne zavjese te ohrabrio sektor na raznovrsniju ponudu usluga kako bi odgovorio na sezonski karakter turizma.Nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona Parlament je 27. rujna 2011. na temelju izvješća o vlastitoj inicijativi naslovljenog „prva turistička destinacija svijeta” usvojio Rezoluciju P7_TA(2011)0407. Iako je podržao političku strategiju Komisije usredotočenu na 21 aktivnost, Parlament želi pokrenuti konkurentan, moderan, održiv turizam visoke kvalitete koji će počivati na višekulturnoj dimenziji Europe i biti dostupan svima. Zastupnici su naglasak stavili i na važnost mjera donesenih u drugim područjima koja mogu imati odlučujući utjecaj na turizam, poput zapošljavanja, poreza i prava potrošača.Zahtjev Parlamenta da se u okviru financijske perspektive za razdoblje od 2014. do 2020. uspostavi poseban program za turizam Vijeće ipak nije ispunilo. Isto tako, Komisija je u prosincu 2014. morala povući preporuku o skupu europskih neobvezujućih načela o kvaliteti turističkih usluga koju je Vijeću predstavila u veljači 2014, i to unatoč podršci Parlamenta za uvođenje „brenda kvalitete europskog turizma” (stavak 25. Rezolucije P7_TA(2011)0407 i stavak 53. Rezolucije P8_TA(2015)0391).Parlament je 27. listopada 2015. u drugom čitanju usvojio Zakonodavnu rezoluciju (T8-0366/2015) radi donošenja nove direktive kojom se dodatno ojačava zaštita putnika u okviru paket aranžmana i povezanih putnih aranžmana i kojom se izvan snage stavlja Direktiva 90/314/EEZ koja je trenutno na snazi u tom području. Parlament je 29. listopada 2015. usvojio Rezoluciju o novim izazovima i konceptima za poticanje turizma u Europi (P8_TA(2015)0391). U njoj je riječ, između ostalog, o digitalizaciji distribucijskih kanala, razvoju sektora ekonomije dijeljenja, promjeni u ponašanju potrošača, potrebi da se privuče i zadrži stručno osoblje, demografskim promjenama i sezonalnosti. U njoj EP, između ostalog, poziva Komisiju da predstavi novu strategiju turizma kojom će zamijeniti ili ažurirati Komunikaciju od 30. lipnja 2010 „Europa, prva turistička destinacija svijeta”; potiče da se u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira uvede proračunska linija namijenjena turizmu; potiče Komisiju da u suradnji s Europskom putničkom komisijom (ETC) nastavi promicati Europu kao vodeću svjetsku turističku destinaciju, ako je moguće stvaranjem brenda „Destinacija Europa 2020.” koji uključuje niz djelovanja u području marketinga, brendiranja i promidžbe, te da se na taj način provede dugoročna strategija koju je u veljači 2014. pokrenula Komisija, a koju nije usvojilo Vijeće (vidi u nastavku).[1]Parlament je 27. listopada 2015. u drugom čitanju bez amandmana prihvatio zajedničko stajalište koje je usvojilo Vijeće radi donošenja nove direktive o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/314/EEZ.[2]Broj Direktive je izmijenjen, „2011/92/EU” (SL L 18, 21.1.2012.) zamijenjen je brojem „2011/93/EU”.
Piero Soave
21. prosinca 2015.
