Veliki hrvatski slikar Ivo Dulčić rođen je u Dubrovniku 1916., a umro u Zagrebu 1975. Studirao je pravo. Crtao i objavljivao karikature u Dubrovniku 1934. Na Akademiju u Zagrebu upisao se 1941. Studij napušta 1946. godine i seli se u Dubrovnik. Od 1955. boravi u Zagrebu i Dubrovniku. Njegovi rani radovi slijede pouke Lj. Babića i kolorističkog intimizma koji je u hrvatskom slikarstvu prevladavao u četvrtom desetljeću. Početkom pedesetih godina rasvjetljuje paletu, slika dubrovačke krajolike i interijere u kojima osobitu pozornost pridaje samostalnosti boje. Od tada u njegovu djelu prevladava snažni, ali odmjereni kolorizam, utemeljen na nanosima čiste boje, što odaje srodnost s fovističkom estetikom. Istodobno, Dulčićevi kolopleti boja ukazuju na kontinuitet, začet još u “zagrebačkoj šarenoj školi” na početku XX. st. Mnoge njegove slike prožete su ozračjem nadrealnoga, a gdjekad se nadrealnost iskazuje rekvizitarijem, odnosno fantastičnim preobrazbama motiva. Premda je u svojem slikarstvu zaokupljen klasičnim motivima (krajolik, mrtva priroda, figuralna kompozicija, portret), Dulčić ih, počevši od sredine pedesetih godina, komponira u skladu s konceptom prostora koji se najizrazitije iskazivao u enformelu: skupine likova viđene odozgo, svedene su na ritmizirane mrlje boje i zajedno s elementima krajolika sugeriraju neograničen prostor. U tim godinama Dulčić se nalazi na granici nefigurativnog i figurativnog predočavanja, dopuštajući ponekad da prevagne prvo. U portretima je također izraziti kolorist koji gradi slikarsku skladbu na temelju ornamentaliziranih mrlja. Figurativne je naravi i njegovo sakralno slikarstvo, također intenzivnih boja i počesto stiliziranih oblika, a gdjekada isto tako prožeto novim vrednovanjem prostora. Već prvim svojim sakralnim djelom, velikom freskom Krist Kralj u crkvi Gospe od zdravlja u Splitu (1959), unio je likovni modernitet u sakralne prostore u nas. Slijedili su tematski različiti radovi sakralne naravi u raznim tehnikama (ulje na platnu, mozaik, vitraj) u crkvama u Zagrebu, Dubrovniku, Sarajevu, Essenu, Košljunu, Gučoj Gori, Kreševu, Podmilačju i Brusju.
10.09.2009
www.humanitarna-zaklada.hr
