Ljudi

Dubrovnik

Ljudi

LUKO PALJETAK

Luko Paljetak /1943-/ svakako je najznačajni i najproduktivniji suvremeni dubrovački, možda i hrvatski književnik i akademik. Osobito je prepoznatljiv kao pisac, ali su mu vrlo vrijedni doprinosi kao pisca za djecu, prevoditelja, lutkarskog redatelja, feljtonista, esejista i kazališnog i likovnog kritičara.

Djela: Nečastivi iz ruže, pjesme, Zagreb 1968., Najbliži konac svijeta, pjesme, Dubrovnik 1968. Ljubičaste kiše, pjesme, Zagreb 1973., Miševi i mačke naglavačke, pjesme za djecu, Zagreb 1973-2003., Kockice za staru damu, pjesme, Beograd 1975., Pjesme mnogo hvaljenoj i ne baš sveusvemu zadovoljavajućoj gospi, pjesme, Split 1977. Ludo pjevanje u planinama, pjesme, Zagreb 1978., Love and Kisses Heart Book, pjesme, Montreal 1979., Mačke vrtitačke, pjesme za djecu, Ljubljana 1980., Noćni lov, pjesme, Beograd 1981., Tri farse, drame, Split 1981., Jantarna kocka: feljtoni, Zagreb 1982., Slastičar – orangutan, pjesme za djecu, Sarajevo 1982., Soneti i druge zatvorene forme, pjesme, Osijek 1983., Strogo pov., pjesme, Beograd 1983., Životinje iz Brehma i druge pjesme, Rijeka 1984., Pjesni na dubrovačku, pjesme, Zagreb 1984, 1990, 1997. Dolazak malih gospodarica, pjesme, Zagreb 1984., Ledomat-tata, pjesme za djecu, Zagreb 1985., Školjka (s graf. B. Vujanovića), pjesme, Zagreb 1986., Opaska o cvrkutanju, pjesme, Beograd 1986., Sandosten forte, pjesme, Rijeka 1987., Perunika u boci, haiku pjesme, Odžaci 1987.. Na rubu tijela, izabrane pjesme, Zagreb 1987., U magli sitne sintetike, pjesme, Zagreb 1988.. Roda u drugom stanju, pjesme za djecu, Sarajevo 1988., Patrio ore melos (s graf. Dubravke Babić), pjesme, Zagreb 1989., Snižena vrata, pjesme, Nikšić 1989., Priče iz male sobe, priče za djecu, Zagreb 1989., Pjevač u žabljem zboru, haiku pjesme, Odžaci 1990., Pjesni na dubrovačku, prošireno izdanje, Dubrovnik 1990. Klaunske pjesme, pjesme ( s graf.J. Boltižara), Haganj 1990. Lavice na kavici, pjesme za djecu, Zagreb 1990., Pjesni na dubrovačku, prošireno izdanje, Dubrovnik 1991., Ruke, pjesme, Zagreb 1991., Crkvica u plamenu/Chiesetta in fiamme (s M. Trebotićem), Zagreb 1991., Uviđaji iz starije i novije hrvatske književnosti, studije, Dubrovnik 1991., Lutkarsko kazalište s obje strane paravana, eseji, Šibenik 1991., Izbjegle pjesme/Ubežni pesmi, pjesme, Ljubljana 1991., Večernja s Ovidijem, pjesme, (s graf. Nevenkom Arbanas), pjesme, Zagreb 1992., Zvezda Danica, priča za djecu, Ljubljana 1992., Slike s izložbe, eseji, kritike, Zagreb 1992., Zvezda Danica, priče za djecu, Ljubljana 1992., Anđelovanje, pjesme, Rijeka 1993., Jedna lirska šetnja Dubrovnikom, Zagreb, Dubrovnik 1993., Inventar, pjesme, Dubrovnik 1993., Bdjenje, pjesme, Zagreb 1994., Singerica pod snijegom, pjesme, Zagreb 1994. Književno djelo Ante Cettinea, monografija, Split 1995., Duhovi sa Strahurna: tri igrokaza za djecu, Rijeka 1995., Izložba minerala, pjesme, Zagreb 1996., Izabrane pjesme za djecu, Zagreb 1996.,, Pjesni na dubrovačku, pjesme, treće prošireno izdanje, Dubrovnik 1997., Venecija/Venezia, pjesme, Dubrovnik 1997.,- Venecija/ Venezia (s graf. Nevenke Arbanas), pjesničko-grafička mapa, Zagreb 1997., Val, (s drvorezom Z. Pozaić), pjesme, Zagreb 1997.Engleske teme, studije, eseji, Rijeka 1997. Poslije Hamleta, drama, Zagreb 1997., Voleći tebe, pjesničko-grafička mapa s drvorezom Z. Pozaić, Zagreb 1998., Dubrovnik, scena di un sogno/ Jedna lirska šetnja Dubrovnikom, lirska proza, Milano 1998., Tenis – haiku, haiku pjesme, Dubrovnik 1998., Nekoliko stranica, Split 1998., Hrvatske teme, Dubrovnik 1999., Bijela tama: izabrane pjesme, Zagreb 2000., Kazalište u zraku, Dubrovnik 2001., Strpljivo stepenište, Zagreb 2001. Pojmovnik malog čovjeka, Zagreb 2001., Križni put, Zagreb 2002., Sedam posljednjih riječi Kristovih (s J. Zankijem), Zagreb 2002., Lapadski soneti Iva Vojnovića, Zagreb 2002., Sve po šest: pjesme, Dubrovnik 2003., Brod od papira, pjesme za djecu, s vlastitim ilustracijama, Šibenik , Rijeka 2003., F.G. Lorca, Nevjerna žena (s ilustracijama I. Lovrenčića), Zagreb 2003. Frizer za krizanteme, haiku pjesme, Zagreb 2004., Sacra, pjesme, Ljubljana, Zagreb 2005. Lovorenje (zajedno s pjesnikinjom Milom Pavičević), Dubrovnik 2005., Sastavljanje Orfeja; studije i članci, Biblioteka Razotkrivanja, Naklada Ljevak, Zagreb 2005., Crna kronika; pjesme, HDP i Durieux, Zagreb 2006., Grenlandski leptiri, proza, Naklada Ljevak, Zagreb 2006., Vanjski rub; studije i ogledi o stranim književnostima i književnicima; Bibliotheca Academica, Naklada Ljevak, Zagreb 2007., Mali veliki svijet, sa Svjetlanom Junakovićem, Algoritam, Zagreb 2007. - nagrada Kiklop za dječju knjigu godine, Tri skoka gušterice - iliti život Miha Pracata Lopuđanina; drama; Biblioteka Posebna izdanja, Matica hrvatska Dubrovnik 2007., Pregovaranja; pjesme; Naklada Ljevak, Zagreb 2007. Nevidljiva zastava; pjesme, Tribina jutro poezije, Zagreb 2008.

Luko Paljetak istakao se i brojnim prijevodima pjesama, romana, eseja i sl. poznatih književnika koji su pisali na engleskom, francuskom i slovenskom jeziku. Dobitnik je brojnih hrvatskih i međunarodnih nagrada i priznanja. Ostavio je neizbrisiv trag u suvremenom dubrovačkom kulturnom životu.

2009-08-13

effect dubrovnik

TEREZA BUCONIĆ GOVIĆ

Dubrovnik - Ljudi

Tereza Buconić Gović /1951./ zacijelo je najznačajnija suvremena dubrovačka književnica. U svojim, uglavnom kratkim pričama opisuje duhovnu i materijalnu baštinu dubrovačkog kraja, najčešće zavičajne Rijeke dubrovačke. Teme su uglavnom život, običaji i karakteri iz daljnje i bliže dubrovačke prošlosti i tradicije. Od naoko beznačajnih stvari, ljudi i detalja Tereza je stvorila brojne slikovite, rječite i pamtljive priče, vraćajući nas u vlastito djetinjstvo i zavičaj i podsjećajući nas na prolaznost, ali i zaborav.

Možda je Eta Rehak, u recenziji "Zavičajnih priča", najbolje opisala bit lirske proze Tereze Buconić Gović. "...Terezino zapažanje zaustavlja se na malim, naoko beznačajnim uporabnim predmetima, na pojavama i predmetnim detaljima, na poslovima i usputnim oznakama svakodnevnog života Rijeke dubrovačke. Ona poput marljivog mozaičara brižljivo slaže kamenčiće svojih zapažanja koji se očituju znakovima. Ti znakovi pokrivaju ukupnost življenja pa se preobražaj njihov prati u nizu asocijacija koje tvore priču. Drugim riječima: s razine osjetilnog projicira svoj svijet u sferu duhovnog, pa tako objedinjen postaje svjedokom ukupnosti trajanja i postojanja. Svaka crtica nije ništa drugo nego neka od varijanti raznih postaja životnog puta. U tome i leži originalnost i svježina Terezinog pisanja..."

Knjige: "Šetnja kroz stare dubrovačke vrtove", "Slike i legende Rijeke dubrovačke", "Priče oko popreta" I i II, "Dubrovački krajolici", "Dubrovačke povijesne minijature" I i II, "Zavičajne priče", "Dubrovačke crkvice".

2009-08-05

Bajro Sarić

MILKA PODRUG KOKOTOVIĆ

Dubrovnik - Ljudi

Milka Podrug Kokotović /1930-/ najveća je dubrovačka, možda i hrvatska glumica novijeg doba. Ostvarila je doista širok opus, glumeći, najčešće ženske karaktera posve oprečnih obilježja, uvijek sa osebujnim izrazom, gestom, dubinom.

Evo što o njezinoj glumi piše Dalibor Foretić, veliki hrvatski kazališni kritičar: "Pišući jednom o fenomenu glume Milke Podrug Kokotović, parafrazirao sam onu: U početku bijaše riječ, rekavši da je u počelu njezine glume pogled. Veličina je njezine glume u tome što drama osobe koju kreira ne teče kroz govor riječi, nego se razlistava u pogledu, sukladno riječi ili usuprot njoj, postižući kroz najintimniji govor bića čudesna suzvučja što čine da se zaboravi riječ, izražavajući se najuniverzalnijim jezikom, svakom pristupačnim i svima podjednako jasnim. Ali možda i najtajanstvenijim. Jer u govoru pogleda svatko otčitava isto toliko sebe koliko i onoga koji govori. Time je onaj koji govori u prednosti: korespondirajući sa svijetom najintimnijim iskazom duše, uvijek je pomalo i izvan njega. Nikada nitko nije bio u stanju dokučiti ponore i labirinte nečije duše, a najmanje ženske. Ozračen nepatvorenom i izravnom emocionalnošću, osnažen bogatom skalom izraza i grimasa, snažnom transformabilnošću lica, koja mu daje privid maske, taj najsublimniji glumački govor Milke Podrug-Kokotović uvijek se nadaje u upitnost misterije u kojoj ona krije i sebe i svoje žene, braneći se (ih) od svijeta. Strast intuicije i kontrola razuma temeljno su dvojstvo na kojima počiva svaka razumska gluma. U Milke je lice ozračeno intuicijom, a tijelo podložno razumu. Svaka njezina gesta i pokret strogo su kontrolirani, izbalansirani, i možda je jedan od vidova one začudnosti koje doživljavamo kada je gledamo na sceni. Ta kontrola tijela u kojoj ona uvijek u sebi, kroza se, gleda sebe, čini Milku Podrug Kokotović možda i najbrehtijanskijom od svih naših glumica, iako je u Brechtovim dramama igrala samo jednom. No, bitnija odrednica njezina glumačkog fenomena u tome je što, za razliku od većine glumaca koji kroz svijest govore razumom, a kroz tijelo intuicijom, njezino intuitivno progovara iz svijesti, a tijelo povlađuje razumu. Taj obrat rastvara onu proturječnost na kojoj ona razapinje strunu s koje ugađa uzdahe svetice i krikove vile".

Milka je talentom, radom i upornošću ostvarila više od 150 kazališnih uloga, u širokome repertoarskom luku od antičke drame, hrvatske baštine, svjetskih klasika, građanske drame do suvremenih dramatičara, inozemnih i domaćih. Tek dva puta glumački je izbivala iz domicilnog mjesta (Teatar ITD, Zagreb, HNK Split). Snimila je niz filmova i televizijskih serija i drama. Često je nastupala na Radio postajama Zagreb i Dubrovnik.

2009-08-02

Bajro Sarić

TEREZA KESOVIJA

Dubrovnik - Ljudi

Tereza Kesovija /1938-/ prva je dama ne samo dubrovačke, nego i hrvatske zabavne glazbe. Svojom specifičnom bojom i rasponom glasa, figurom i emocijama, Tereza je postajala omiljena gdje god je nastupala, a zanimljivo je da je i vrlo strogim kritičarima i publici, Francuzima "zapela" za uho, gdje je desetljećima među najpopularnijim stranim pjevačicama. Pjesme poput "Nima Splita do Splita", "Nono moj dobri nono", "Sunčane fontane", "Nježne strune mandoline", "Na Stradunu", "Skalini od buže". "Sutra je novi dan", "Konavle moje", "Sastala se stara klapa", "Larina pjesma"...tek su neke od brojnih uspješnica Tereze Kesovije, zlatnog branda hrvatske i dubrovačke zabavne glazbe.

2. kolovoza 2008.

Bajro Sarić

ĐELO JUSIĆ

Dubrovnik - Ljudi

Đelo Jusić /1939.-/ najvažniji je dubrovački, pa i među hrvatskim skladateljima zabavne glazbe. Preko "Dubrovačkih trubadura" do "Malog raspjevanog Dubrovnika", s brojnim nezaboravnim i nagrađenim pjesmama, Đelo je ostavio neizbrisiv trag u dubrovačkoj kulturi, a usudio bi se reći i na identitetu. Pjesme poput "Pusti da ti leut svira", "La musica di notte", "Jedan dan", "Prijatelji stari gdje ste", "Dalmatinski Lero", "O sveti Vlaho...", što je rijetkost za zabavnu glazbu, zapravo su vječne i uvijek podsjećaju na neki posebni, dubrovački identitet i vrijeme koje neumitno prolazi.

2009-08-02

Bajro Sarić