Turizam ne može spasiti posrnulo gospodarstvo niti riješiti nelikvidnost koja je dosegla 40 milijarda kuna - rješenje su investicije jer one stvaraju stalan prihod. Za model poslovanja hrvatskoga turizma odavno se može reći da je potrošen, svojim se turizmom volimo hvaliti. U srpnju i kolovozu dolazi nam polovica od 10 do 11 milijuna turista koliko prosječno godišnje imamo. Ako je vrijeme dobro, bilježimo dobre rezultate, u rujnu i lipnju se mučimo, a ostalih mjeseci hoteli rade sporadično ili uopće ne rade, a turista i nema previše. Špica sezone jedna je od rijetkih prilika da se Vlada pohvali dobrim rezultatima, pogotovo što smo u prvih šest mjeseci ostvarili 12 posto više noćenja nego lani.
Očekuje se i da će nam umjesto mršavih lanjskih 6,23 milijarde eura prihoda, ove godine stranci donijeti 200 do 300 milijuna eura više. Optimizam je u srpnju na vrhuncu, mediji su puni (polu)golih tijela i bombastičnih izjava o ljepoti Hrvatske, oduševljenosti turista, svi pričaju o novom velikom uspjehu sezone, za godišnjih odmora zaboravljaju se svakodnevni problemi. Oni koji iznajmljuju apartmane stvaraju zalihe od kojih će živjeti sljedećih 10 mjeseci, a Vlada uporno i redovito stvara sliku uspjeha koji će nas spasiti u teškim vremenima. Međutim, analitičari i stručnjaci slažu se da turizam nikako ne može spasiti posrnulo hrvatsko gospodarstvo i preokrenuti negativne trendove. On je samo dobrodošla pomoć koja nam osigurava devizni prihod kako bi koliko-toliko kompenzirali gubitke u ostalim sektorima, no ne može imati presudan utjecaj, upravo zbog svoje sezonalnosti. Najbolje se to vidi kad za ljetnih mjeseci počne padati nezaposlenost, a od rujna ponovno počinje rasti.
“NIJEDNA RAZVIJENA zemlja nije razvijena samo zbog turizma nego zbog industrijske proizvodnje i tehnološkog razvoja. Turizam nas definitivno ne može spasiti, on je sektor koji pridonosi, ali mu ne treba tovariti nerealna očekivanja”, kaže profesor s Ekonomskog fakulteta Ljubo Jučić koji već godinama upozorava na mitove o hrvatskom turizmu. Jurčić ističe da je potpuno pogrešno uvriježeno mišljenje da turizam sudjeluje u BDP-u s 20-ak posto - kako se to obično prikazuje u dnevno-političke svrhe - nego da je taj iznos od 9 do 10 posto.
11. kolovoza 2011.
ivan pandžić – www.nacional.hr
