Ako se ovako nastavi, sekciju "Dubrovačke novitati" ove web stranice ću ukloniti. Njezina svrha i koncepcija nije bila prenositi ono što već donose drugi mediji, suhoparno i bez komentara, nego one novitati koji su, analitički i spoznajno od istinske važnosti za sadašnjost i budućnost ovoga, kako kome Grada. Dakle ono što donosi neku vrijednu po/r/uku za one koje ona zanima i koji nisu skloni promatrati Grad i njegovu čeljad površno ili pod nečijim utjecajem, emocijama i sl., već samo po razumu, objektivno, kritički i zdravo. A 2010. koja je na izmaku, po ničemu osobitom i na političkom i na ekonomskom i na socijalnom planu, barem po meni, bila je još jedna stagnantna, siva i bezlična godina, obilježena svekolikom recesijom, mjestimice i depresijom. I u ovoj, kao i u nizu ranijih godina, izgubili smo puno energije i vremena u turobnim raspravama o našim i njihovim, politizacija svega i svačega podignuta je na još veću razinu, što se može reći i za zlovolju i užasnu tromost i neprilagodljivost novom globalnom okruženju, ekonomskim i tehnološkim trendovima. Svatko se o svom jadu zabavu, javna dobrobit je i dalje na margini. Nova gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Androm Vlahušićem i u 2010. još je u fazi eksperimentiranja, teško se snalazi u stalno promjenljivim vanjskim uvjetima, da se i ne govori o saborskim zastupnicima s našeg područja koji su posve zapustili svoju izbornu bazu, tako da nas nigdje nema ni u državnom proračunu ni u projektima koji bi mogli pokrenuti posrnulo poduzetništvo, vratiti kakav-takav optimizam među obični i neobični puk. Nažalost, jedini "pravi" događaji su smrti ljudi koji su bili dio onog lako prepoznatljivog identiteta Dubrovnika diljem Lijepe naše, pa i svijeta, poput trubadura Marka Breškovića, da sad još i ne nabrajam sve druge, manje ili više poznate. Ni u 2010. nismo dobili kratak, jasan i stručan dokument, barem neke okvire i prioritete i pravila kojih se valja držati u idućih desetak ili dvadesetak godina, koji bi bio od opće koristi za sve one koji žive u ovome Gradu ili žive od njega. Ako je suditi po svemu onome što nam se događa posljednjih godina, teško je i pretpostaviti da će u idućim godinama biti puno ili uopće bolje. Jer u moru problema u kojoj se našla Hrvatska, sve mi se čini da je brojem stanovništva, prividnim blagostanjem i uopće položajem, Dubrovnik riješen "slučaj", tko zna dokad.

Bajro Sarić