Nota bene

RAZUMNO RJEŠENJE

gruz1

Valja pozdraviti odustajanje gradonačelnika Andra Vlahušića od prvotne ideje da se u gruškoj uvali uredi čak 1.200 komunalnih vezova, čime bi se ograničio kapacitet planirane komercijalne marine Atlantske plovidbe d.d. i taj poduzetnički pothvat učinio neisplativim. Ranije sam tvrdio je moguć kompromis na način da se smanji planirani kapacitet komunalnih vezova u korist kapaciteta komercijalne marine do razine njezine, barem točke pokrića. Time bi se uskladili javni i privatni interesi, što bi u danim uvjetima bilo optimalno rješenje i za građane i za poduzetnika, u ovome slučaju Atlantsku plovidbu d.d. Naime, gruški akvatorij zavrijeđuje puno izdašniju turističku i ekonomsku valorizaciju od postojeće, kroz ne samo poduzetnički interes, nego, što je još i važnije zapošljavanje novih i stručnih radnika na pomorskim i turističkim poslovima, porezne prihode i sl. Dobivanje glasova građana na način da im se udovoljava, u ovom primjeru kroz komunalne vezove nipošto nije prihvatljiv sa stajališta razvojnih interesa Dubrovnika. Sviđalo se to nekome ili ne, pokretači obnove i razvoja su poduzetnici i njihove potrebe treba maksimalno uvažavati i nisu to nikakvi profiteri niti sumnjivci, osobito ne naša Atlantska plovidba d.d. i od njih svatko ima koristi, a ne samo oni, kako se to podastire od onih koji bi malo socijalizma i malo kapitalizma, ili čak puno socijalizma, a malo kapitalizma. A sklad između javnog i privatnog uvijek je moguć, ako se ustukne pred jačim argumentima. Nije to nikakav poraz onoga koji je odstupio od prvotnog stava, poput Vlahušića, naprotiv, to je i razumno i političari, kao i ostali, nazovimo ih obični ljudi nisu nepogrešivi. Dosljednost je *vrlina" tupavih, kako bi rekao možda i najveći Amerikanac, Ralph Waldo Emerson.

Bajro Sarić

 

NOVE VIZURE GRADA

grawe

U ovoj, više ili manje sumornoj dubrovačkoj svakidašnjici, pravim se osvježenjem čini novoizgrađeni poslovni objekt, kako ga radno nazvaše "Polje od Gruža", zapravo zgrada u vlasništvu austrijskog osiguravajućeg koncerna "Grawe". Na relativno malom prostoru "iznikla" je u arhitektonskom i funkcionalnom smislu besprijekorno građevina, makar se o ukusima uvijek može raspravljati. Nažalost, nerijetko i prekasno i beskorisno, osobito kad je riječ o nizu novoizgrađenih poslovnih i stambenih objekata po Gružu i Lapadu, koji su "nagrdili" onu prepoznatljivu, skladnu i tradicijsku i urbanu i arhitektonsku baštinu Dubrovnika. Očito je da je "Polje od Gruža" od ideje do konačne izvedbe stručno i profesionalno odrađeno, bez improvizacija, korištenja materijala i interijera niže kakvoće i nepoštivanja gabarita  i ozračja u kojemu je zgrada smještena. A i Dubrovnik je tretiran kao grad u koji spadaju najveći građevinski standardi, što se ne bi moglo reći za niz domaćih i stranih ulagača, kojima je profit uvijek bio na prvom, a sve ostalo na nižim mjestima. Vjerujemo da "Polje od Gruža" nagovještava neke nove vizure Grada koji ima svoju svjetlu budućnost, temeljenu na najboljim tradicijama, osobito one srednjovjekovne povijesne baštine u spoju sa suvremenim arhitektonskim i urbanim trendovima...

Bajro Sarić

   

ARHITEKTURA PROFITA

villa d

Pa čeljadi moja je li to moguće ili ko' bi reko čuda da se dese? Pogledao sam nekoliko slika na ruševinama starog novog hotela Villa Dubrovnik /doduše još je u izgradnji/ i slažem s prvim komentarima: Katastrofa! Ne znam što će i kako će biti unutra, kakvi su to vrtovi, saune, wellnessi, sobe i slično, ali i oni socrealistički arhitekti čine mi se boljim od ovih. Možda su arhitektima i nakane i ideje bile najbolje, ali kako se čini vlasnik, u ovome slučaju poznati hrvatski poduzetnik Dragutin Biondić nije im dopustio "plesati po njihovim, nego samo njegovim taktovima". Baš nemamo sreće s tim ulagačima, vođenim "brzoprofitnim" interesima koji pri tome nimalo ne poštuju ni tradicijska ni prirodna ozračja niti im se sluša struka. Za koju, uzgred tvrde da su znali kao oni, imali bi novca kao oni, biondići i slični, čega sam se već i više od desetljeća naslušao i na kraju od takvih pobjegao. Ili je ipak točno ono što nakon svega tvrdim, najbolja djela su ona koja nisu stvorena i vođena profitnom logikom ili se s profitom računa na dulji rok. Tako stvari inače stoje s turističkim ulaganjima i nisu to nikakve "zlatne koke".

Bajro Sarić

   

DOSTOJANSTVENO

vukovar

Uvjerljivije i masovnije, možda nego ikad prije, naši su se sugrađani dostojno i s golemim pijetetom prisjetili nevinih žrtava Vukovara 1991. Velikosrpski agresor, stalno to treba imati na umu, nikad ne zaboraviti, nije birao ni putove ni metode u svojim osvajačkim pohodima na Lijepu našu i hrvatsko pravo na svoju samobitnost i državu. A i sami smo svjedoci i žrtve njihove agresije, ne prihvaćajući činjenicu da je Dubrovnik uvijek bio i ostao hrvatski, u suvremenom poimanju nacije i bezdušno rušeći sve što je hrvatsko, pa ako hoćete i katoličko i civilizacijsko. Treba reći i to da još uvijek nedovoljno poštivamo domovinske svetinje, prepuštamo zaboravu sve ono što nam se događalo i ne samo u novijoj, nego i ranijoj povijesti. To  ne znači da neprijateljima ne treba oprostiti, naprotiv, oprost je Božji dar u svim vjerama i Dubrovnik je tu, barem otkako znam  za sebe uvijek bio dostojanstven, snažan, strpljiv i ne treba se obazirati na onu, ipak golemu manjinu, koja takva nije i nikad neće biti.

Bajro Sarić

   

GRAD NA KOLJENIMA

dubnovac

Nema više nikakve dvojbe, Grad Dubrovnik je, zbog iracionalnog proračuna za 2009. u krajnje teškom financijskom položaju. Naravno, bankrotirat neće, niti po zakonu može, ali već i tekuće djelovanje kulturnih ustanova, športskih i kažu preko 200 ostalih udruga, dječjih vrtića, pa i komunalnog sustava dovodi se u pitanje. Nova zaduživanja ili "premosnice" nisu moguće i naprosto  svekolikom puku, i gradonačelnik Andro Vlahušić i oni koji vode ovaj Grad, mora reći, urbi et orbi, da je postojeći socijalni, kulturni, športski, pa i komunalni standard, koji se /su/financira iz gradskog proračuna, neodrživ i da se mora ići u radikalne troškovne racionalizacije, uključujući i brojne otkaze ugovora o radu zaposlenicima u spomenutim ustanovama, društvima i upravi. Za takvo stanje i tako tmurne perspektive nipošto se ne mogu okriviti aktualne gradske vlasti na čelu s Vlahušićem, jer cijela komunalna, kulturna, športska, socijalna i ostala infrastruktura i djelatnosti gradila se na konceptu konstantnog rasta gradskog proračuna, što se događalo od 2001. do 2006., a odonda je postalo razvidno da je gradski proračun dostigao gornje granice. Naime, sve su i realno i nominalno manji prihodi od poreza i prireza porezu na dohodak, jer poslodavci smanjuju poreznu osnovicu za plaću, sve je manje poslovnih prostora u vlasništvu Grada, pa opadaju prihodi od zakupnina, manji su i prihodi od poreza na promet nekretnina, jer posljednjih godina i promet nekretnina je u snažnom padu, da se još i ne priča o komunalnom doprinosu, jer se više skoro ništa i ne gradi. A s druge strane, potrebe proračunskih korisnika su u konstantnom rastu, objektivno ili neobjektivno, puno je tamo i neracionalnosti i nerada, osobito kod onih čije rezultate nije moguće kvantificirati, primjerice u kulturi. Scenarij propasti gradskih financija posve je identičan scenariju propasti realnog sektora, odnosno poduzetnika i lako je i tu naći poveznice. Mislim da je pred Vlahušićem i ostalim teška zadaća, a to je potpuna redefinicija proračunske politike za 2010., kojoj mora biti glavni prioritet održavanje komunalnih i socijalnih funkcija Grada, a svima ostalima što ostane, a ostat će, posve je već sad sigurno, jako, jako malo. Jednostavno, slika Grada ne može biti drugačija, ljepša od njegove gospodarske slike, koja je vidimo kakva. Koliko je, ništa drugo nego ova depresija posljedica globalne ekonomske recesije, a koliko nekih naših unutarnjih, da blago kažem slabosti, poput trulih političkih kompromisa, instalacije podobnih i poslušnih umjesto stručnih i neovisnih na vitalno važnim radnim mjestima, svakome na prosudbu. Ali, da su računi pristigli, jesu, pristigli su...

Bajro Sarić

   

JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL

HNB tečajna lista

03.01.2020
Srednji
JPY JPY
100
6,109155
CHF CHF
1
6,854022
GBP GBP
1
8,781009
USD USD
1
6,646529
EUR EUR
1
7,442783
$ Odabir valute
= Odabir valute