Nota bene

Hrvatska se turistička politika, pa i promidžba okrenula, valjda uvidjevši da je recesija pritisla i tradicionalna zapadnoeuropska emitivna turistička tržišta i tamošnji državni protekcionizam, između ostalog i prema ne baš dobrodošlim gostima iz Srbije. Po Beogradu, Novom Sadu, Subotici...plakatima se mogućim gostima nudi hrvatska obala, između ostalog i Dubrovnik, na kojima piše "Tako lepa, a tako blizu". Kako mediji informiraju, interes je doista velik, makar se podosta i zakasnilo, ali problem je zračni prijevoz.

Prema indexu.hr "avion srpske nacionalne avio-kompanije JAT Airways prošlog je tjedna, prvi put nakon Domovinskog rata, sletio u Dubrovnik. JAT-ov avion na aerodrom Čilipi sletio je u četvrtak, a idući let zakazan je za ponedjeljak; to su letovi za koje je JAT dobio privremenu dozvolu od Hrvatske. No, Blic saznaje kako je srpska avio-kompanija prodala 800 karata za letove za koje još uopće nema dozvolu, koju bi mogla (ali i ne mora) dobiti tijekom turističke sezone. Naime, između Srbije i Hrvatske ne postoji međudržavni sporazum koji bi omogućio redovan zračni promet, a Blic piše kako bi ovogodišnje izdavanje privremenih dozvola za JAT-ove letove u Hrvatsku mogao biti prvi korak prema normalizaciji odnosa po pitanju zračnog prometa. Neslužbene informacije sugeriraju da je u Beogradu prodano oko 800 karata na direktnom letu za Dubrovnik, a u planu je rezervna varijanta ako dođe do komplikacija. Ukoliko JAT ne bude mogao sletjeti u Dubrovnik, odnosno ako mu ne budu izdane dodatne dozvole za letove, putnike će voziti u Crnu Goru pa im zatim organizirati prijevoz autobusima do Dubrovnika. Treća je opcija, naravno, povrat novca, ali Blic piše da je ona gotovo sasvim teoretska. No, potencijalne je putnike JAT-a ova vijest neugodno iznenadila, a čelnici kompanije nisu se još oglasili kako bi svojim mušterijama objasnili koliko je realna mogućnost otkazivanja letova."

Mojoj malenkosti ništa drugo ne preostaje nego za zapitati: Što mi uopće hoćemo, kakva je to koordinacija između hrvatskih ministarstava i ne uvodimo li zapravo još jednu, u globalnom svijetu nepoznatu vrstu selektivnog turizma? Letjeti ili ne letjeti, pitanje je i ovdje, kao i u mnogočemu.

Bajro Sarić

Uvijek ista, dosadna i iritantna priča. Dakle, nakon izbora, što s gradskim pročelnicima, koji su naši, koji njihovi, za što su nam mandat dali, za ove ili one, promjene ili ne.  Činjenica je da je dubrovačka gradska uprava krajnje neučinkovita, okrenuta raspodjeli, čini se sve mizernijeg gradskog kolača, političkoj mimikriji i tko se imalo razumije u gradski proračun, njegovu prihodnu i rashodnu stranu, jasno je da bi prihodna mogla biti veća, a rashodna manja, ali eto nije. Znamo i zašto nije.

Utjecaji "sa strane" da se spase ovi ili oni ili da ne dođu ovi ili oni prejaki su, čini se i za Vlahušića. Na kraju će ispasti onaj poznati, dubrovački truli kompromis, od kojega ništa dobroga ne treba očekivati ni u iduće četiri godine. Gradu poput Dubrovnika potrebna je manja, motivirana, naravno i dobro plaćena, stručna i komunikacijskim vještinama prilagođena gradska uprava koja će znati pripremiti sve potrebite stručne,  pravno pouzdane i beskompromisne odluke, rješenja i zaključke, uprava koja će dužnosnicima i Gradu pripremiti podlogu za privlačenje dobronamjernih ulagača, povećanje proračuna, novca i pozitivnog ozračja uopće. Jer, bez toga, dakle bez dodatnog, vanjskog kapitala za razvojne projekte ne možemo izići iz ovoga blata.

I opet se pojavljuju neki već potrošeni likovi, dokazani kao neuspješni,  a bogami i ideje koje se mogu svesti kao podilaženje onima koji su eto naši, a ne njihovi, bez obzira koliko smo skupo već i do sada, a čini se i od sada sve to platiti. Ako novca nema, treba se trsiti, tražiti, nuditi...I iznova se postavlja pitanje, evo već dva desetljeća, jesmo li za to i takve glasovali ne znajući za posljedice i mora li se stalno trpjeti teror kakve-takve većine i nismo li zapravo takvi, nepromjenljivi i nije li ipak, još uvijek koliko-toliko naš lijepi Grad osuđen na stagnaciju, sivilo i hipokriziju. Prosudite sami...

Doduše, nisam ni znao gdje bi ovaj komentar smjestio, i nisam našao ništa bolje od Novitati, makar sam svjestan da sve ovo što hoću rijet nije nikakva novitat...

Bajro Sarić

Obilježavanje 17. obljetnice oslobađanja Golubovog kamena, s kojega su srpski agresori svakodnevno gađali most na rijeci Ombli kao jedinu prometnicu koja je Dubrovnik povezivala s ostatkom Hrvatske, započelo je još tijekom srijede, 1. srpnja. Obilježavanje je nastavljeno danas kod Spomen obilježja u Trstenome komemorativnim skupom za 35 poginulih branitelja iz Imotske krajine.

Naime, Zavičajni klub Imoćana u Dubrovniku dvanaestu godinu za redom obilježio je podizanje Spomen obilježja u Trstenome, koji je podignut u znak sjećanja i trajnog poštovanja na žrtvu i djela hrvatskih vitezova imotske krajine koji su poginuli u obrani domovine na širem dubrovačkom području.

Na ovogodišnjem komemorativnom skupu, koji se već 12. godinu za redom obilježava na obljetnicu oslobođenja Golubovog kamena, kod spomenika koji je podignut za 35 poginulih branitelja s područja imotske krajine, položeni su vijenci i zapaljene svijeće od strane predstavnika Dubrovačko  -neretvanske županije, Grada Dubrovnika i Imotskog, svih općina Imotske krajine, predstavnika udruga proisteklih iz Domovinskog rata, te roditelja poginulih branitelja, rodbine, prijatelja i njihovih suboraca.

Pozdravni govor održao je Roko Tolić, predsjednik Zavičajnog kluba Imoćana u Dubrovniku, a molitvu pred Spomen obilježjem predvodio je imotski gvardijan fra Zoran Kutleša. Misu zadušnicu u crkvi Gospe na vodi predvodio je don Ivica Pervan.

U srijedu, 1. srpnja je na Golubovom kamenu, na spomen ploču podignutu u spomen petorice pripadnika 1. bojne 4. brigade koji su poginuli u ovoj akciji vijence su položili i zapalili svijeće predstavnici UHDDR Splitsko - dalmatinske i Dubrovačko - neretvanske županije, predstavnici općine Ravno, članovi obitelji, prijatelji i suborci. Prigodnim riječima prisutnima se obratio i ratni zapovjednik, brigadir Jozo Šerić i sam sudionik akcije.

www.dulist.hr

Blagdan Gospe od Orašca koji se slavi danas, 2. srpnja, imat će i svoj turistički potpis. U luksuzni resort Dubrovački vrtovi sunca stigli su prvi gosti i to nakon gotovo dva desetljeća. Kako nam je rekla Antonija Strilić, glasnogovornica turističkog kompleksa Dubrovačkih vrtova sunca prvi gosti su iz Beča. "Iznenađeni smo velikim interesom domaćih i inozemnih gostiju za hotelskim i apartmanskim smještajem. Veliki je interes i za organizacijom kongresa. Booking ide jako dobro" - navela je Antonija Strilić dodajući kako još ne bi željeli izlaziti s brojkama u javnost.  

U sklopu Vrtova sunca je novoizgrađeni hotel Radisson BLU koji je dio prestižnog svjetskog lanca Rezidor, te luksuzni apartmani. Hotelski kapaciteti su u vlasništvu  tvrtke 'Hidrocommerce' Josipa Kordića i fonda Jupiter Adria.  Novi elitni resort u Orašcu raspolaže sa 201 sobom i apartmanom u hotelu te 207 luksuznih apartmana, wellnessom, jednom od najvećih kongresnih dvorana na jugu Hrvatske s oko tisuću mjesta, sportskim centrom sa stijenom za penjanje te nizom sadržaja za goste najdubljega špaga, no i ponajvećih prohtjeva. Dubrovački dio jedan je od najvećih u sastavu Radissona BLU.

www.dulist.hr